Projekt Dostupnost do stana – ugradnja dizala u višestambene zgrade, pripremljen u sklopu zajedničke inicijative Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge za dizala i Koordinacijskog odbora društava i udruga HP i HT umirovljenika Hrvatske, ima sve izglede za realizaciju uz pomoć bespovratnog sufinanciranja iz fondova EU u ovom financijskom razdoblju. Na raspolaganju za to očito bit će zapravo tri modela, to je energetska obnova s kojom Hrvatska ima iskustva kao i obnova od potresa u sklopu koje i to mogu biti prihvatljivi troškovi, dok se sljedeća ravnopravna mogućnost odnosi na projekte o pravima pristupačnosti za osobe s invaliditetom.

Posrijedi je projekt koji su pripremili još tijekom prošlog financijskog razdoblja EU, ali zbog samog kraja tog razdoblja tada nije mogao biti procesuiran. Kako je u tijeku programiranje projekata koji se prijavljuju u ovom financijskom razdoblju, u ožujku je ovaj projekt dostavljen u Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU od strane HGK-a kao koordinatora projekta. Prema najavama iz resora kojem je na čelu ministrica Nataša Tramišak, postoje mogućnosti koje su logičan okvir za realizaciju bespovratnog sufinanciranja. U razgovoru s EK definirali su, navodi, dva cilja u koje bi ovo mogli ugraditi: jedan je energetska obnova zgrada gdje inicijativa mora dolaziti od upravitelja zgrada koji će prijavljivati obnovu cijele zgrade, zajedno s dizalom, a drugi model je socijalna komponenta “gdje će se moći prijaviti ugradnja dizala kao pomoć osobama s invaliditetom”, I nakon što se pristup EU fondova za ovu svrhu tako omogući, svima zainteresiranima po njoj preostaje da se jave na natječaje kad se raspišu operativni programi .

U sklopu projekta Komorinom provedenom anketom obuhvaćeno je 16.000 predstavnika stanara u zgradama s 4+ kata bez dizala (u suradnji s Hrvatskom poštom) te je njih 10.500 iskazalo interes za ugradnju dizala. Takva ugradnja, tvrdi potpredsjednica HGK-a Mirjana Čagalj, dodatno bi zaposlila kako naša industrijska poduzeća koja se bave proizvodnjom dizala, tako i građevinsku operativu koja bi ih ugrađivala. To znači da projekt uz nesumnjiv društveni značaj i istaknutu socijalnu komponentu, tvrdi, ima i veliki gospodarski značaj, a sredstvima EU-a je i u ovom financijskom razdoblju predviđeno bespovratno financiranje 85% troškova ugradnje. Prosječna cijena ugrađenog dizala 46.700,00€, a iz EU fondova se financira 85% tog iznosa ili 39.695,00€ za svako dizalo. U segmentu proizvodnje dizala, prema tajniku Hrvatske udruge za dizala Zdravku Čizmaru, posluje 60 poduzeća koja godišnje ostvare 600 milijuna prihoda.

„U postojeće višestambene zgrade se dizala mogu ugrađivati s unutrašnje i vanjske strane, a za veliki dio takvih projekata nije potrebna ni građevinska dozvola. Raspolažemo s podacima svih 16.000 zainteresiranih za ugradnju dizala i rado ćemo se uključiti u svaku inicijativu koja ide u to smjeru“, navodi Čizmar. Predsjednik koordinacijskog odbora društava HP i HT umirovljenika Hrvatske Želimir Manenica smatra da program ima za cilj obnovu poslovnih, javnih i stambenih zgrada te oživljavanje gospodarstva kroz te aktivnosti, odnosno kaže kako ovdje “ne pričamo o obnovi privatne imovine – takva infrastruktura je važna za starije građane, ali i za javne službe poput hitne pomoći i vatrogasaca, također bi se smanjio pritisak na domove za umirovljenike, a u cijene projekata ugradnje dizala uračunan je pristup do njih, kako ne bi bilo nikakvih zapreka za sve građane koji se otežano kreću”.