Teško da bismo nastupili na sajmu da država ne subvencionira nastup poduzetnicima”, komentirala je čelnica jedne domaće tekstilne tvrtke prvog dana ovogodišnjeg 84. jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma potvrđujući kako se godinama na tom nekad prestižnom i neizbježnom gospodarskom skupu u ovom dijelu svijeta ne sklapaju poslovi i šire tržišta.

Direktorica Zagrebačkog velesajma Katja Luka Kovačić tvrdi posve suprotno. U prigodnom govoru na otvaranju Jesenskog velesajma istaknula je kako se upravo “uspješno ostvaruje transformacija najstarijeg i svjetski najpoznatijeg našeg sajamskog brenda – Jesenskog međunarodnog velesajma, iz općeg sajma u skup međunarodnih specijaliziranih sajmova s globalno aktualnim i interesantnim temama …”Ovako koncipiran JMZV postaje jedinstven sajamski projekt u regiji i središnji poslovni događaj hrvatskog gospodarstva”, zaključuje direktorica Velesajma. Brojke, međutim, govore potpuno suprotno. Još u ratno doba s nostalgijom se na Jesenskom velesajmu prisjećalo prošlih vremena kada su poslovnjaci i ostali iz svih dijelova svijeta masovno pohodili Zagreb, a odlazak na tu izložbu bio je obvezan izlet i za radnike, studente, učenike. No, gleda li se interes za tu manifestaciju u novim poslijeratnim i tranzicijskim okolnostima, teško je ne primijetiti konstantan pad interesa, kako za nastup, tako i za posjet. Primjerice, 1998. godine zakupljeno je bilo više od 143 tisuće četvornih metara izložbenog prostora, a nastupilo je gotovo 2700 izlagača iz 42 zemlje, a broj izlagača dosegnuo je gotovo 200 tisuća. Prošle je godine izložbena površina bila 75 tisuća četvornih metara, izlagača je bilo nešto manje od 1700, a posjetitelja nešto manje od 90 tisuća. Jedino je povećan broj zemalja iz kojih su stigli izlagači, na 49.

Ovogodišnji Jesenski velesajam okupio je 1523 izlagača koji se predstavljaju na 70 tisuća četvornih metara, a kako i sama direktorica u svojim istupima ne skriva, ne očekuje se masovne posjete, jer su sada u trendu poslovni posjeti. No, u izvješćima prethodnih godina vidljivo je da je broj poslovnih posjetitelja bio i na većoj razini nego što su sada sveukupni posjeti. S druge strane, neke specijalizirane priredbe koje organizira Zagrebački velesajam nemaju takav negativan trend, posebice Zagreb Auto Show (koji se, nažalost, održava svake druge godine), pa se doista otvara pitanje održivosti Jesenskog velesajma kao takvog. Ono po čemu najviše ta izložba plijeni pozornost javnosti jesu prepucavanja između predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, koji sajam uredno otvara kritizirajući izvršnu vlast, te potom Gospodarskog foruma s kojega premijer i njegovi suradnici odgovaraju na Mesićeve prozivke. Velesajam je prošle godine zabilježio značajan rast dobiti, a i prihodi su mu rasli za 4 posto, no kako se pojašnjava u ZG Holdingu, to je zbog vrijednosnog usklađivanja koje je tvrtka provela u katastru.