Mladen Vedriš našao se u središtu zanimanja javnosti zbog pitanja nalazi li se u eventulanom sukobu interesa jer je imenovan na funkciju člana Savjeta Hrvatske narodne banke i predsjednika Nadzornog odbora Podravke. Tako je povratak ekonomskog stručnjaka u javni život, u kojem će sudjelovati i kao novi profesor Pravnog fakulteta, obilježen dovođenjem u pitanje istodobnog obnašanja tih dviju važnih funkcija. Čini se da je iz velike Vedrišove “ofenzive” najmanje zanimljivo što će od 1. listopada kao profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Vedriš biti predstojnik katedre za ekonomsku politiku, a tada mu prestaje direktorski angažman u privatnoj konzultantskoj tvrtki Sonder. U izjavi za Poslovni dnevnik Vedriš kaže da ne želi prejudicirati pravno tumačenje Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci te tako u prvi plan ističe zakonsku regulativu koja je prilično jasna. Još objašnjava da ga u NO Podravke nije imenovala Vlada nego je tamo došao u skladu sa svjetskom praksom, i to odlukom skupštine dioničara zato što je stručnjak. Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci propisuje da u njezin Savjet ne može biti imenovana osoba koja obavlja dužnost na koju ju imenovao Sabor i Vlada te koja ima neku političku funkciju. Isključuje se mogućnost članstva za još dvije kategorije osoba. Član Savjeta HNB-a ne može biti onaj tko je u bilo kakvoj relaciji s pojedinom poslovnom bankom i revizorom. Kako nije izrijekom navedeno da to ne može biti član NO-a industrijskog poduzeća, to je vjerojatno presudilo što u postupku imenovanja Vedriša za novog člana Savjeta HNB-a nije bilo elemanata koji bi ga diskvalificirali sumnjom u sukob interesa. Profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu tvrde kako je u velikim i ozbiljnim kompanijama u svijetu česta praksa da čak polovica članova Nadzornih odbora budu predstavnici dioničara i kapitala, a drugu polovicu čine ljudi od struke, oni koji svojim stručnim profilom mogu promovirati interese kompanija i tako pridonijeti da što bolje posluje. S druge strane, istina je da HVB Splitska banka nije Podravkin dioničar nego vodi skrbnički račun. Kako neki objašnjavaju, ne bi trebao biti problem ni s brokerskom tvrtkom Fima koja raspolaže s desetak posto dionica Podravke utoliko što je vlasnički povezana s nekim bankama pa kao financijska institucija koja trži dionicama nema trajni interes biti u posjedu dionica. Problem bi za Vedriša nastao da je situacija obratna. Kad bi Podravka bila vlasnik većeg paketa dionica neke financijske institucije, imala bi trajni interes promovirati bančino poslovanje, no ni to nije slučaj Podravke.