To što su proračunski rashodi u prvih osam mjeseci bili manji nego lani za gotovo 7 milijardi kuna ponajprije je posljedica izdvajanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a što je taj manevar u cjelini donio, Vlada je prepustila nagađanjima.

Ako je suditi prema rashodima desetak kliničkih bolnica i centara koji su ostali pod kapom Ministarstva zdravlja, čini se da su izvorno planirane brojke opet ispale nerealne. Samo se Klinika za dječje bolesti Zagreb ('Klaićeva') uspjela zadržati u okvirima planirane dinamike: u osam mjeseci potrošila je 80,4 milijuna, što je manje od dvije trećine (64,7%) godišnjega plana. KBC Zagreb je u osam mjeseci potrošio 968 milijuna ili čak 93% izvornog plana.

KBC Rijeka je s 508 milijuna rashoda u prve dvije trećine godine potrošio oko 85% godišnjeg plana, a i KBC Sestre milosrdnice (s 511 mil.) te KB Dubrava (s 296 mil.) realizirali su više od četiri petine budžeta za 2015. Dinamika rashoda osječkog i splitskog KBC-a također je brža od planirane, četiri mjeseca prije kraja godine potrošili su oko tri četvrtine budžeta.

Povjerenstvo za fiskalnu politiku Vladi otprije spočitava nepreglednost i neusporedivost fiskalne statistike, a prilikom rebalansa apostrofiralo je povećanje rashoda za zdravstvo 4,5 posto. To, kažu, nije u skladu s obećanjima da će se izdvajanjem HZZO-a iz Državne riznice uvesti red u rashode za zdravstvo, a podsjetili su i da je Ministarstvo trebalo osigurati smanjenje rashoda HZZO-a za 100 mil. kn.