Unatoč rekordnim iznosima zaračunate premije u prošloj godini, domaći osiguravateljni sektor upozorava kako je velik dio građana i gospodarstva i dalje izložen neosiguranim rizicima, posebice od prirodnih katastrofa. Kako su jučer priopćili iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), zaračunata bruto premija hrvatskih osiguratelja u prošloj godini dosegnula je 11,7 milijardi kuna što predstavlja značajan rast od 11,86 posto u odnosu na prethodnu godinu te rekordne vrijednosti za 15 društava za osiguranje. Na domaćem tržištu ostvareno je 10,8 milijardi kuna premije.

Stabilno poslovanje

U segmentu neživotnog osiguranja ukupna premija porasla je za 672 milijun kuna odnosno 9,15 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je u segmentu životnog osiguranja zaračunata bruto premija na godišnjoj razini rasla 8,24 posto, na 2,9 milijardi kuna. “Tako se, uz veliku otpornost koju su društva za osiguranje pokazala u izuzetno nestabilnom vremenima kroz protekle dvije godine, nastavilo njihovo stabilno i sigurno poslovanje te su nastavila biti jaka podrška građanima kroz brzu dvosmjernu komunikaciju i isplatu šteta bez zastoja i u izvanrednim uvjetima”, ocjenjuju u HUO-u.

No, stabilan doprinos osiguratelja bio bi još značajniji da je veći broj građana ugovorio primjerena osigurateljna pokrića, pa tako i osiguranje od potresa, smatra krovna organizacija osiguravatelja. Naime, unatoč činjenici da se tržište osiguranja u našoj zemlji nastavlja razvijati, čime zauzima treće mjesto na hrvatskom financijskom tržištu, iza banaka i obveznih mirovinskih fondova te iako je ostvaren neznatan rast, Hrvatska i dalje zaostaje za razvijenijim zemljama. “Tako je prosječna premija osiguranja po stanovniku u Hrvatskoj lani iznosila 399 eura, dok je prosjek na razini EU dosezao 2085 eura. Primjerice, prosječna premija osiguranja u segmentu životnih osiguranja u EU iznosi 1163 eura, a u Hrvatskoj 99 eura, u segmentu zdravstvenog osiguranja u EU doseže 248 eura, a u Hrvatskoj samo 24 eura, dok u segmentu zaštite imovine u EU iznosi 178 eura, a u Hrvatskoj 59 eura, što je posljedica slabijeg životnog standarda, ali i slabije financijske pismenosti građana”, tvrdi HUO.

Svijest građana

Razorni potresi iz 2020. podigli su svijest građana, pa je prošlu, 2021. godinu obilježio i rast broja osiguranja od potresa, za dodatnih 43,4 posto u odnosu na 2020. u kojoj je broj osiguranja od potresa već rastao 30,9 posto.

“U protekle su dvije godine osiguratelji isplatili 541 milijun kuna šteta, što je ispod pola posto od ukupnih šteta nastalih kao posljedica potresa,, što jasno naznačuje da je penetracija te vrste osiguranja niska u odnosu na razvijena tržišta. Hrvatski ured za osiguranje (HUO) i ovim putem želi upozoriti kako je na razini cijele Hrvatske, unatoč dvogodišnjem porastu, još uvijek relativno malen broj osiguranja od potresa, posebice osiguranja stambenih zgrada kao takvih, što je posebno važno u svjetlu činjenice da se Hrvatska, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju nalazi na tektonski najrizičnijem području u Europi”, stoji u priopćenju.

Lani su rasla i osiguranja od požara i ostalih elementarnih nepogoda, i to od 12,6 posto, te ostalih osiguranja imovine za 12 posto.