Zbog velikog broja neprodanih stanova od oko 10.000 stanogradnja u Hrvatskoj jenjava i investitori se povlače iz te djelatnosti koja je do prije nekoliko godina smatrana najsigurnijim ulaganjem. Dokazuje to i drastičan pad predviđenih stanova u Zagrebu i velik pad u cijeloj Hrvatskoj, a HGK zove sve svoje članice iz sektora da prijave broj neprodanih stanova kako bi pokušali s Vladom dogovoriti poticajne mjere. Nakon velikog smanjenja javnih radova stanogradnja je ostala djelatnost u kojoj se još može intervenirati, ali unatoč brojnim najavama Vlade o subvencioniranju kamata i poticajnim mjerama, kao i nekih gradova, dosad nije učinjeno ništa.

Obradovao ih HNB
Razgovor s vodećim ljudima tvrtki stanograditelja otkriva koje mjere oni smatraju da bi država i banke trebale poduzeti, a redom drže da su rušenjem cijena do 20 posto napravili maksimum sa svoje strane. Pozitivno je dočekan i potez HNB-a da ukine limit rasta kredita bankama. “Veći dio tog novca mora završiti u privredi, pa i u stanogradnji”, kaže Zdenko Karakaš iz Udruge poslodavaca graditeljstva. Uzimanje većine slobodnoga kapitala banaka države i restriktivne odredbe za kreditiranje kupaca stanova jedna je od najvećih boljki koje redom ističu svi građevinari. Slobodan Mikec iz VMD prometa smatra da bi promjena takve politike bila dovoljna za preokret. “Ne trebaju nam subvencije, ali ova država mora shvatiti da će u graditeljstvu do proljeća posao izgubiti između 25 i 50 tisuća ljudi od 130.000 zaposlenih. O tome se ne govori, a brodogradnja sa 11.000 zaposlenih se smatra gorućim problemom i daju se subvencije. Određena banka sada samo odobrava kredite kupcima koji kupuju od investitora klijenata iste banke, a ne žele kreditirati nove projekte, što se također mora promijeniti”, smatra Mikec. Zvonko Mesić iz Megrada kroz istu usporedbu s brodogradnjom ističe da je stan za razliku od broda 90 posto hrvatski proizvod.

Ključ za oporavak
Dubravko Ćorić kao suvlasnik zagrebačkog Profectusa i Zvonko Kotarac iz splitskog Dal-Koninga ističu i nužnost intervencije države kroz subvencije kamata kupcima. “U neprodanim stanovima je zamrznuto 300 milijuna eura PDV-a, kratkoročnom subvencijom od tri posto na kamate za kupnju država bi dobila višestruko”, izračunao je Kotarac. Svi se slažu da je jedno od najgorih stvari zadržavanje sadašnjeg stanja. Ono se, smatra Igor Oppenheim iz Ingre, mora promijeniti kroz svijest i banaka i države da je tržište nekretnina i stabilna stanogradnja ključ za oporavak gospodarstva. Oni su već uzaludno poslali incijative koje bi bez puno troška promijenile stanje i potakle stanogradnju. Irhad Meheljić iz Grawe nekretnina smatra da je strah kupaca od nesigurnosti za posao među važnijim elementima blokade kupnje. Država vrlo jeftino može potaknuti osjećaj sigurnosti kroz jamstveni fond iz kojeg bi se u slučaju gubitka posla osiguravalo djelomično vraćanje kredita. Psihološki učinak takvog fonda bio bi golem, a trošak vjerojatno mali. Iako su građevinari s ovim idejama upoznali i banke i Vladu, nije bilo bitnih reakcija. Gradovi odbijaju ideju o drukčijem obračunu doprinosa.