Ljudski rad, hrana, piće, ali i usluge čišćenja i održavanja troškovne su točke čiji će rast uglavnom iskakati u poslovanju turističkih kompanija u lanjskim poslovnim izvješćima, a isti trend nastavlja se i u ovoj, 2025. godini. Ona je, istaknut će Sanja Čižmar, direktorica 505 savjetovanja, specijaliziranog za turizam, obilježena stagnacijom turističke potražnje za Hrvatskom. Prema preliminarnim rezultatima koji uključuju špicu sezone, godina će ukupno donijeti rast prihoda utemeljen, nažalost, uglavnom na rastu cijena.
Turizam čini oko petine domaće ekonomije, a među 505 najvećih tvrtki na ovogodišnjoj listi rangiranoj prema nekonsolidiranim prihodima za 2024. godinu plasiralo se 14 hotelijera, no riječ je o 11 turističkih grupacija.
Troje najvećih
Valamar Riviera pod vodstvom Željka Kukurina jedini je hotelijer među prvih 50 tvrtki, dok mu se među prvih stotinu na 65. mjestu pridružuje Maistra, a na 80. mjestu Plava Laguna. Valamar je u odnosu na lanjsku listu potonuo za jedno mjesto, Maistra se za jedno mjesto uspela, a Plava Laguna je potonula za čak šest mjesta. Poredak triju najvećih ne mijenja se ni kada im se pribroje kompanije koje imaju istog vlasnika ili su dio njihove grupacije. Tako je Valamarova Imperial Riviera s Raba u odnosu na lanjsku listu skočila za 33 mjesta i 199. poziciju zamijenila ovogodišnjom 166. Imperial Riviera u 2024. godini ostvaruje 114,1 milijun eura prihoda uz rast od 24,4 posto, dok su prihodi Valamar Riviere d.d. rasli 10,52 posto na 331 milijun eura.
Grupacija Valamar lani je imala prihod od 420 milijuna eura, što je učvršćuje na poziciji najveće domaće turističke kompanije. Lani su prema poslovnom izvješću zabilježili rast troškova rada za 13,6 posto u odnosu na 2023., koji je u prvih šest mjeseci ove godine ubrzao na 14,8 posto u odnosu na prvu polovicu prošle godine. Valamaru je prošla godina posebno značajna po ponovnom pokretanju radova na porečkom hotelu Pical s budućih 5 zvjezdica i zoni koja ga okružuje, u što ulažu 200 milijuna eura. Hotel Pical koji je prvi put otvoren 1979. godine, kao prvi hotel najviše kategorije u Poreču, obnovljen će raditi cijele godine, a najavljeno je i otvaranje 700 novih radnih mjesta.
Izazov je ta radna mjesta popuniti domaćim radnicima, no Valamar se u izvješću hvali kako 78 posto zaposlenih čine domaći radnici, a 53 posto sezonaca vrati se svake godine raditi za Valamar. Ove su godine otvorili Arba Resort Valamar Collection na Rabu, u što je investirano 54 milijuna eura, a otvorenje Picala najavljeno je za iduću, 2026. godinu. U idućoj godini grupacija planira podići prihod na 550 milijuna eura, najavili su u posljednjem godišnjem izvješću, a polovicu tog prihoda ostvarivat će izvan glavne turističke sezone dok dvije trećine prihoda planiraju ostvariti direktnom prodajom. U 2024. godini direktnom prodajom ostvarili su 211 milijuna eura, što je već 64 posto ukupnih prihoda od prodaje, vrlo blizu zacrtanog cilja od dvije trećine.
Troškovi rada i hrane
Zaobilaženje posrednika u prodaji turističkog smještaja te u tu svrhu ulaganje ulaganje u digitalizaciju vlastitog rezervacijskog centra predsjednik Uprave Valamara Željko Kukurin smatra ključnim za daljnji rast prodaje.
“Maistra grupi”, kako svoj turistički portfelj u poslovnom izvješću titulira rovinjski Adris, Valamar “bježi” za manje od stotinjak milijuna eura, ostavljajući je na sigurnom drugom mjestu. Maistra je samostalno lani ostvarila 244,6 milijuna eura, uz rast od 6,3 posto, a u svoja izvješća ubraja i poslovanje Hotela Imperijal u Dubrovniku pa su joj konsolidirani prihodi 255 milijuna eura. Tomu treba pribrojiti i poslovanje Adrisove kompanije HUP Zagreb koja je lani ostvarila 70 milijuna eura prihoda uz 2,8 posto rasta i na ukupnoj listi pala je za 16 mjesta, na 277. poziciju, zadržavši sedmo mjesto među hotelijerima. S objedinjenim prihodom koji otprilike doseže 325 milijuna eura, Maistra grupa drugi je najveći hotelijer koji ne propušta naglasiti da su najveća “nacionalna” turistička kompanija, odnosno u vlasništvu domaćeg kapitala.
Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre i direktor kompanije HUP Zagreb, u poslovnom izvješću za 2024. koje potpisuje definira Maistrin cilj: postati vodećim hotelijerom u domeni luksuznih ugostiteljskih proizvoda, odnosno lider u segmentu ponude od 4 i 5 zvjezdica. U iduće tri godine planiraju ulaganja viša od 400 milijuna eura, a glavnina investicija bit će usmjerena na dovršetak hotela Marjan u Splitu, destinaciji u kojoj Valamar nije stavio svoju zastavicu, a Maistra bi svoj hotel od 5 zvjezdica na splitskoj Zapadnoj obali trebala otvoriti 2027. godine.
Preostala ulaganja odnose se na istarske kampove i zagrebačke hotele. Rast troškova rada i hrane jedan je od najvećih izazova domaćoj hotelijerskoj industriji, a u Maistri smatraju da mu uspješno mogu doskočiti povećavanjem produktivnosti, daljnjim ulaganjima u znanja zaposlenika te u stvaranju ponude koja opravdava višu cijenu i privlači goste na veću potrošnju. “U našim objektima gosti značajan dio svojeg budžeta, gotovo 25 posto, troše na dodatne usluge bilo da je riječ o restoranima, wellnessu, sportskim sadržajima ili ekskluzivnim doživljajima”, kažu u Maistri.
U godišnjem izvješću naglašavaju budući razvoj ponude hrane i pića, pa u okviru toga plana naglašavaju otvorenje restorana Cap Aureo koji je dobio svoju prvu Michelinovu zvjezdicu dok je Agli Amici Rovinj zadržao dvije zvjezdice. U prošlog godini Maistra je prosječno podigla cijenu smještaja za 9 posto. Ulaganja u novu tehnologiju smatraju ključnim dijelom poslovanja.
Virtualni asistent
“Jedan od značajnijih koraka u tom smjeru je implementacija virtualnog asistenta MaiChat koji je trenutačno u fazi učenja i namjenjen je odgovaranju na informativna pitanja gostiju”, kažu u Maistri te ističu da s Infobipom surađuju u potrazi za najboljim domaćim FoodTech startupima. “Inicijativa je usmjerena na razvoj tehnologija koje promiču budućnost gastronomije i ugostiteljstva s naglaskom na inovacije u prehrambenoj tehnologiji”.
Plava Laguna, u vlasništvu potomaka hrvatske obitelji Lukić koja je iselila u Čile, objedinjeno s dubrovačkim Jadranskim Luksuznim hotelima doseže 291 milijun eura prihoda u prošloj godini i za Maistrom zaostaje za oko 35 milijuna eura. Na listi dvije kompanije kotiraju odvojeno, pa su Jadranski Luksuzni hoteli s prihodom od 67 milijuna eura uz rast od 4,3 posto na ukupnoj listi 290., što je pad u odnosu na lani za 14 mjesta, dok je Plava Laguna 80. na ukupnom poretku i treća među hotelijerima s prihodom od 225,6 milijuna eura.
Za prve dvije hotelske grupacije Plava Laguna zaostaje po investicijama koje su lani iznosile svega 41 milijun eura, no prednjače po profitabilnosti, pa tako u godišnjem izvješću za 2024. Ističu da su ostvarili neto dobit od 56,1 milijun eura, što je 19 posto više nego godinu ranije. U prvih šest mjeseci ove godine prihodi Plave Lagune su rasli šest posto, ali je ostvareno 1,7 posto noćenja manje nego u prvoj polovici prošle godine, što ih nije spriječilo da zarade milijun eura više jer je operativna dobit porasla za 6,5 posto. Ove su se godine kod Privredne banke Zagreb zadužili za 35 milijuna eura za kapitalne investicije, a 22 milijuna eura uložili su u rekonstrukciju Hotela Coral u Umagu koji sada posluje kao Hotel Pelegrin.
Konzultantica Sanja Čižmar tumači da je hrvatski hotelski sektor u velikoj mjeri konsolidiran, pa desetak najvećih poduzetnika u poslovnoj kategoriji “Hoteli i sličan smještaj” ostvaruje više od 50 posto prihoda. “Unutar Europe, Hrvatska ima najviši stupanj vlasničke koncentracije hotelskog sektora, s obzirom na to da su vlasničke strukture u ostalim zemljama u pravilu fragmentirane”, kaže Čižmar tumačeći da je to posljedica nasljeđa krupnih organizacija iz prošlog sustava koje su uključivale sve smještajne objekte u jednoj ili više destinacija.
Konsolidiranost dobro oslikavaju i najveći među velikima jer su tri najveće turističke grupacije zastupljene na listi Top 505 kompanija sa šest poduzeća lani zajedno ostvarile nešto više od milijardu eura prihoda, dok je ostalih osam tvrtki zajedno ostvarilo upola manje, tek nešto više od pola milijarde eura. Pulska Arena Hospitality Grupa, najveći samostalni igrač među preostalim kompanijama ove je godine poboljšala svoj plasman za pet mjesta sa 194. na 189. mjesto i s rastom prihoda od 7,29 posto stigla s 93,6 na 100,4 milijuna eura prihoda. To im ipak nije bilo dovoljno da zadrže lanjsku četvrtu poziciju među hotelijerima jer ih je pretekla Valamarova Imperial Riviera pa su na ovogodišnjoj listi među hotelijerima peti.
Slijede Sunce hoteli kojima su prihodi 2024. rasli za 9,17 posto sa 74,2 milijuna eura na 80,9 milijuna eura, među hotelijerima su zadržali šestu poziciju, dok su se u ukupnom poretku uspeli za šest mjesta – na 229. poziciju. Deveti među hotelijerima te 298. u ukupnom poretku, što je za četiri mjesta bolji plasman nego lani, je Jadranka Turizam iz Malog Lošinja. Kompanija je 2024. ostvarila 65,4 milijuna eura prihoda uz rast od 9,42 posto. Od ostalih kompanija koje posluju pod kapom Jadranke d.o.o. značajniji prihod ostvaruje Jadranka Trgovina – lani 36,2 milijuna eura.
AI chatbot za kampove
Saša Krajinović, direktor operacija u lošinjskoj Jadranki kaže da, iako statistike pokazuju stagnaciju stranih dolazaka u Hrvatskoj, na Lošinju bilježe stabilan interes s ključnih emitivnih tržišta te rast domaćih gostiju, što smatraju posebno važnim trendom.
Od ulaganja u digitalna riješenja ističe InnovativeStay, AI sustav preporuka koji putem različitih digitalnih kanala, poput hotelskog TV-a, WiFi-ja ili internetskih platformi koristeći napredne algoritme povezuje preferencije gosta s relevantnim sadržajem.
“Gostu koji voli prirodu kad je sunčan dan predlaže izlet u park prirode ili šetnju uz more dok će ljubiteljima gastronomije sugerirati tematsku večeru ili testiranje lokalnih vina”. Krajinović ističe i AI chatbota za kampove Čikat, Baldarin, Bijat i Slatina koji odgovara na pitanja gostiju o sadržajima i promocijama, daje vremensku prognozu, koristi različite jezike i prosljeđuje tehničke prijave nadležnim službama.
“Trenutačno radimo na integraciji chatbota s WhatsApp platformom kako bi bio još jednostavniji i pristupačniji”, kaže Krajinović. Liburnia Riviera Hoteli zauzimaju 303 mjesto među 505 poduzeća, za šest mjesta bolje nego lani s prihodom od 64,4 milijuna eura 2024. te rastom u odnosu na prethodnu godinu od 9,17 posto. Kvarnerska tvrtka je deseta među hotelijerima na listi. Šibenski Solaris koji je na lanjskoj listi bio 12. među hotelijerima, ove je godine 11. zahvaljujući čak 20,8 posto rasta prihoda koji su 2024. dosegli 58,3 milijuna eura, a godinu ranije iznosili su 48,2 milijuna eura. Na ukupnoj listi Solaris je 345., što je za čak 34 mjesta bolji plasman nego lani.
Zadarski Turisthotel je pak svoje lanjsko 366. mjesto zamijenio ovogodišnjim 392., što je za 26 mjesta slabiji plasman zahvaljujući skromnom rastu prihoda od 1,01 posto s 50,8 milijuna eura 2023. na 51,3 milijuna eura. Među turističkim tvrtkama Solaris je pretekao Turisthotel po prihodu i na rand listi. Aminess s 49,2 milijuna eura prihoda uz rast od 2,98 posto zauzima 406. mjesto na listi, što je za 22 mjesta slabiji plasman nego lani. Mladen Knežević, predsjednik uprave Aminess Grupacije napominje kako osim kompanije koja se plasirala među Top 505 tvrtki u okviru Aminessa posluje još pet tvrtki povezanih poduzeća koja su zajedno 2024. ostvarila 112,1 milijun eura konsolidiranog prihoda, što je 19,3 posto više nego prethodne godine.
Knežević tumači da pozicija samog Aminess d.d.-a odražava tek dio snage grupacije u kojoj neke članice konsolidiraju poslovanje kroz Auctor Holding, a bave se i upravljanjem objektima trećih vlasnika. Rješenje za rast troškova hrane i rada Knežević vidi u daljnjem jačanju produktivnosti, ulaganju u digitalizaciju te u suradnji industrije i države kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost.
“U prosjeku oko 20 posto naših ukupnih prihoda odnosi se na usluge izvan osnovne cijene smještaja, ponajprije u restoranima, barovima i kroz različite dodatne aktivnosti i sadržaje”, kaže Knežević. Konzultantica Sanja Čižmar kaže da se AI alati sve više primjenjuju u turističkoj i hotelskoj industriji. Uz personalizaciju iskustva za goste, Čižmar kao primjere navodi unaprjeđivanje hotelskih operacija automatizacijom repetitivnih poslova te dodatni razvoj pametnih soba primjenom umjetne inteligencije.
“Dobar je primjer integracija glasovnih kontrola uređaja s umjetnom inteligencijom pa gosti na jednostavan način mogu zatražiti čišćenje, poslugu u sobu ili prilagodbu okoliša u sobi, a AI može naučiti besprijekorno predvidjeti te potrebe”, kaže Čižmar te navodi da AI alati u turizmu danas mogu precizno pratiti istrošenost, definirati rasporede održavanja opreme i preporučivati zamjenu, pomaže u izradi smjenskog rasporeda zaposlenika kako bi se prilagodio volumenu rezervacija, a automatsko prepoznavanje lica pojednostavljuje prijavu i odjavu gostiju.
“Hrvatski turizam, u globalu promatrano, za sada samo parcijalno primjenjuje AI rješenja u turizmu”, kaže Čižmar te ističe da je primjena koncentrirana u liderskim turističkim kompanijama, uglavnom velikim poduzetnicima, a ugodno je iznenađenje da su neke od tih kompanija i razvile neka od inovativnih AI rješenja za hotele i turizam. Veliki poduzetnici u hrvatskom turizmu, kako analizira Sanja Čižmar, uglavnom su obilježeni snagama, a manje slabostima. Među snage ubraja im to što većina posluje na Zagrebačkoj burzi, što im daje transparentnost, a gotovo svi veliki poduzetnici u hotelskom sektoru imaju raznolike portfelje, od hotela i ljetovališta do kampova, što im omogućuje optimizaciju profitabilnosti.
“Iako imaju najviši godišnji prihod po jedinici kapaciteta, hoteli imaju niže profitne marže od kampova i ljetovališta”, kaže Čižmar koja smatra da “velike kompanije imaju kvalitetne ljude, primjenjuju najbolje prodajno marketinške prakse utemeljene na digitalizaciji, kvaliteta usluga je ujednačena, a neke kompanije imaju suvremene edukativne programe”. Čižmar među snage ubraja i suradnju s mirovinskim fondovima u sektoru te efikasnu kontrolu troškova velikih poduzeća koja im omogućuje ostvarivanje znatno više razine profitabilnosti od prosjeka hotelskog sektora.
Konkurencija na Mediteranu
“Financijska snaga velikih poduzetnika proizlazi najvećim dijelom iz poslovanja u najisplativijem segmentu kvalitetnih mainstream hotela s 4 zvjezdice, orijentiranih širokom tržištu te orijentaciju na projekte obnove koji su isplativiji od gradnje novih hotela”. Čižmar sažima utjecaje okruženja koji ograničavaju poslovanje velikih poduzetnika u hotelskom sektoru, a na prvome je mjestu rastuća i sve intenzivnija konkurencija turističkih destinacija na Mediteranu i globalno koje nude visoku vrijednost za novac uz stagnirajuću turističku potražnju za Hrvatskom.
Tu je i prijeteća recesija vodećih europskih gospodarstava iz koje dolazi većina gostiju u Hrvatsku, i oni ograničavaju budžete za odmor i fokusiraju goste na cjenovno povoljnije destinacije, a stopa inflacije u Hrvatskoj je najviša među mediteranskim zemljama. “Trošak rada raste znatno brže od prihoda te tako ograničavajuće djeluje na profitabilnost poslovanja”, kaže Čižmar, ističući da se neki poduzetnici ipak suočavaju s nedostatkom kvalitetnih radnika.
Slabost je i rastući stupanj zaduženosti velikih poduzetnika u hotelskom sektoru, što je posljedica intenzivnog ciklusa investiranja temeljenih na kreditima. Geopolitička nesigurnost i moguće eskalacije ratnih žarišta također ne igraju u prilog turističkom boljitku. Svaku iduću turističku godinu, recimo to tako, kako bismo namjerno izbjegli ‘sezonu’, čine u svakom slučaju – nepredvidivom.
