Unatoč proizvodnji od oko 7000 tona, s kojom smo i više nego samodostatni, Hrvatska je lani, ulaskom u EU, gotovo utrostručila uvoz meda u odnosu na godinu prije, dok se izvoz u odnosu na, primjerice, 2009. srozao čak sedam puta.

Od 330 tona uvezenih u 2013., čak je 245 tona kineskog meda (godinu prije 40 tona!) prosječne cijene 18 kn/kg, od kojega uvoznici rade mala pakiranja za ugostitelje, a završava i u trgovačkim lancima. Tamo je i 150% skuplji od tegle domaćeg meda koju virovitički pčelari na kućnom pragu prodaju za 35 kuna. I trgovci i ugostitelji znaju, naime, da tržište ne prihvaća kineski med, "siromašan" peludnim zrncima, pa na deklaracijama sve češće piše kako je riječo medu hrvatsko-kineskog ili EU-kineskog podrijetla u omjeru 80:20.

"Jačom kontrolom uvelo bi se više reda na tržištu", tvrdi Damir Rogulja iz Udruge pčelara Pčelinjak. No kontrole meda koji se stavlja na tržište nisu obvezatne ako se u njega ne posumnja, pa se Rogulja pita koliko je u uvoznom medu teških metala i antibiotika. Željko Vrbos, voditelj Grupacije pčelara pri HGK u Virovitici, koji je sa 3000 košnica naš najveći profesionalni pčelar, kaže kako EU godišnje nedostaje čak 150 do 200 tisuća tona meda. To je velika šansa za hrvatske pčelare, koji kvalitetni domaći med već izvoze za 39 kuna po kilogramu. No, umjesto najmanje 1500 tona, koliko smo izvozili unatrag 5-6 godina, lani smo izvezli samo 164 tone.