Mala poduzeća koja nastaju kao start-upovi sve su više pokretači britanskoga, a i globalnoga gospodarstva, istaknuto je na konferenciji "Mala i srednja poduzeća budućnosti – primjeri dobre prakse iz Velike Britanije", koja je u srijedu održana u Zagrebu.

Organizatori, britansko Veleposlanstvo i Trgovinska komora te Zagrebački inkubator poduzetništva, predstavili su uspješne primjere inkubatora mikropoduzetništva s Otoka, poput londonskog Tech Citya te poduzetničkog centra vezanog uz Sveučilište Cambridge. Tech City (TC), koji je uz financijsku potporu tamošnje vlade nastao u istočnom Londonu, danas je jedan od svjetskih tehnoloških centara. U TC-u djeluje 3200 tvrtki sa 48 tisuća zaposlenih. Sue Terpilowski iz britanske Udruge malih poduzetnika usporedila je TC sa Silicijskom dolinom u SAD-u, uz naznaku da je riječ o perspektivnijoj lokaciji od one američke jer je samo nekoliko stanica podzemne željeznice dalje stotine potencijalnih investitora: banaka u londonskome Cityu. 

12 velikih igrača 
Primjer Cambridega još je zanimljiviji. Mnogi su poduzetnici, naime, iskoristili intelektualni kapacitet i sam brend jedne od najslavnijih svjetskih visokoškolskih institucija te su pokrenuli biznis u tom gradu. Kako objašnjava Shirley Jamieson, voditeljica marketinga u tvrtki Cambridge Enterprise, koja je profitni centar Sveučilišta Cambridge i u njegovu je 100-postotnom vlasništvu, danas u klasteru Cambridge djeluje 1525 tvrtki, uglavnom visokotehnoloških, sa 53 tisuće zaposlenih i ukupnim prihodom od gotovo 12 milijardi funta. Izravno iz Sveučilišta, ili preko njegova profitnog centra, izraslo je više od 300 tvrtki. U 70-ak njih Cambridge Enterprise ima određeni udjel, od simbolična do većinskog. Zanimljivo je i da svaki četvrti diplomant na tom drevnom sveučilištu ostane raditi u klasteru kao poduzetnik ili zaposlenik. Koliko ozbiljno rade stručnjaci toga profitnog centra, navodi Jamieson, pokazuje i podatak da čak 80 posto osnovanih tvrtki preživi prve tri godine, dok je britanski prosjek 58 posto.

Različiti su iznosi kojima Cambridge Enterprise financira tvrtke: uglavnom je riječ o nekoliko desetaka tisuća funta, a plafon je 250 tisuća. Godišnji proračun za 2013. im je pet milijuna funta, a prosječno 80 posto uloženog iznosa uspiju kroz svoje vlasničke udjele u tvrtkama vratiti natrag u proračun sveučilišta. Koliko je klaster Cambridge važan gospodarski igrač, pokazuje i podatak da je u njemu čak 12 kompanija vrjednijih od milijardu dolara. Štoviše, postoji jedna od 10-ak milijardi, a ondje je i  globalni lider u procesorima za mobitele ARM, koji vrijedi i više od 20 milijardi. "Cambridge je svjetski centar izvrsnosti i mi okupljamo najbolje svjetske stručnjake iz gotovo svakoga područja. Većina naših znanstvenika je među top tri u svijetu. Imamo, naravno, potencijal za stvaranje društvene koristi, ali i profita", kaže Jamieson. 

Za istraživanje 3 mlrd. funta
Dodaje da su sveučilišta važna za proizvode poput lijekova, koji se razvijaju desetljećima, jer komercijalne kompanije za to nemaju ni vremena ni novca. Stoga britanska vlada godišnje izdvaja tri milijarde funta za istraživanje na tamošnjim sveučilištima. Svakih pet godina radi se revizija učinaka, pa se novac dijeli po kriteriju uspješnosti. Iako Jamieson nije željela navesti točan iznos, Cambridge zasigurno dobiva lavovski dio. To se sveučilište može pohvaliti sa 89 nobelovaca, od kojih su mnogi dali svoj doprinos i razvoju britanske industrije. 

Veleposlanik David Slinn

Poduzetnička meka 

Britanski veleposlanik David Slinn istaknuo je kako britanska vlada sustavno potiče inovativno malo i srednje poduzetništvo te da žele održati status poduzetničke meke. Ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras rekao je kako je udio naših malih i srednjih tvrtki sličan kao u EU. Maras očekuje da ćemo od 2014. iz EU fondova dobivati oko 250 mil. eura godišnje za potporu malim poduzetnicima. Taj bi sektor do 2020. trebao podići bruto dodanu vrijednost po zaposlenom za 40%, na 25 tisuća eura, najavio je.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’