Brodosplitova Uprava aktualnim potezima vodi ka jačanju proizvodnje, pa stoga u predstojeći proces oporavka i stabilizacije koji najavljuju nakon niza odrađenih predradnji financijskog karaktera, s čvrstim uvjerenjem u uspjeh kreće u realizaciju odluke o angažiranju velikog broja novih radnika koji su im važni zbog završetka započetih projekata.

Uz povratak jednog dijela starih radnika tako se već za rujan očekuje značajnije pojačanje u proizvodnji, a radi se o angažmanu oko 200 novih radnika, koji po drugi put u splitski škver (prvi put je to bilo prije pandemije) masovnije dolaze iz Indije.

Za kompaniju koja se uspješno othrvala prijetnji stečaja očito se otvara novo poglavlje, odnosno kako navodi član Uprave Brodograđevne industrije Split Tomislav Čorak. To znači da će se ovime omogućiti da započete poslove dovrše u razumnim rokovima, ali nakon što su prethodno uspješno riješili financiranje svih tih poslova koji su bili na čekanju.

“Također je bitno reći da je refinanciranje obveza Brodosplita bilo odgođeno duže od godine dana zbog ishođenja dozvola koje su bile potrebne u Sjedinjenim Američkim Državama sa strane OFAC-a, sastavnice njihovog Ministarstva financija, slijedom sankcija uvedenih ruskim bankama nakon početka rata u Ukrajini.

Dugo smo čekali na odobrenja, i to je negativno utjecalo na dinamiku naših poslova i rezultate poslovanja, uključujući prošlogodišnje gubitke. Tome se sad staje na kraj, pa ćemo uspostaviti sve proizvodne procese kako bismo se vratili na prijašnje pozicije kada smo radili najsloženije projekte. Za to ćemo zajedno s novim radnicima iz Indije imati oko 400 proizvodnih radnika”, kaže Čorak.

Kad je počeo rat u Ukrajini, a propalo financiranje ugovoreno s njemačkim VTB-om u vlasništvu ruske banke, podsjetimo, tvrtka se našla u velikom problemu iz kojeg je kao izlaz pronađena alternativa za financiranje s američkim fondom, pa su sad prvi na redu oni projekti koji čekaju dovršetak, a najvažniji je polarni kruzer za 200 putnika dužine 108 metara nazvan “Janssonius”.

Taj projekt je 80 posto dovršen. Čim dođu novi ljudi, većina ih ide upravo na taj projekt, a ostali će biti uključeni u druge projekte koje isto treba završiti. Pored toga Brodosplit ima potrebe i za radnicima specijalističkih struka, primjerice za uređenje interijera, a to će se prema našem sugovorniku rješavati kombinacijom izravnog zapošljavanja s tržišta rada ili angažiranjem specijalističkih tvrtki koje se bave određenim djelatnostima te imaju na raspolaganju potrebne radnike, dakle kroz kooperaciju.

Cilj je da se ovaj polarni kruzer za poznatog kupca završi, jer je to projekt na koji se odnosi jedino državno jamstvo koje je i naplaćeno od Brodosplita. Posrijedi je iznos od 32 milijuna eura, pa bi s isporukom broda novac bio vraćen državi. Kako se doznaje, slijedom nastavka ovih aktivnosti na projektu u tijeku su i kontakti s Ministarstvom financija da prilikom isporuke broda, što se očekuje sredinom iduće godine, iznos isplaćen po državnom jamstvu bude vraćen državi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Projektiranja se intenzivno odvijaju u sklopu Brodosplitovog specijalnog odjela gdje radi oko 100 ljudi/M. Šabić/PIXSELL

Za liniju Italija – Grčka
Na listi nedovršenih projekata također je jedrenjak s nultom emisijom, inače za 36 putnika, projekt koji je sufinanciran iz EU fondova, a iduće godine očekuje se njegovo testiranje. Na dovršetak čeka i tzv. riječni kruzer, brod koji je ostao u njihovoj floti, ali već dugo stoji, sve to nakon što je njegov naručitelj kao investitor izgubio arbitražni spor, ujedno i sam brod koji je čak kasnije Brodosplit pokušao prodati.

U skladu s kompanijskom strategijom trenutačno rade na njegovoj prekvalifikaciji, kako bi već 2024. plovio morem kao dio Brodosplitove flote na turističkoj liniji koja je prema touroperatorima vrlo profitabilna (Italija – Grčka).

Taj dio aktivnosti bit će zapravo vezan uz njihovo društvo Brodosplit Plovidba gdje s ukupno 5-6 brodova u floti, uključujući jedrenjak Golden Horizon, de facto posluju kao brodarska kompanija i namjera je kroz komercijalizaciju brodova vraćati kredite, s time da bi taj dio poslovanja ujedno poslužio i kao jamstvo za nove poslove.

Vrijedno je reći da Brodosplit dosad nije isticao tu svoju djelatnost koja je predviđena programom restrukturiranja, posebice jer se zbog utjecaja korone tržište našlo u velikim previranjima i negativnim kretanjima. Trenutno plove tri njihova broda – jahta Katina, jedrenjak Klara i kruzer Monet.

Međutim, u tijeku je projektiranje za potrebe mega projekta – rezidencijalnog broda (sa stanovima) pod imenom Narrative za investitora Storylines, u kojem Brodosplit sudjeluje s određenim iznosom, navodno značajnim, no čiju vrijednost Uprava ne može komunicirati. Brod je kompleksan, s pogonom na LNG, a namjera Brodosplita kao graditelja trebala bi generirati novo zapošljavanje.

Naime, prema procjenama Uprave, radi se o barem dvije tisuće ljudi koji bi bili potrebni, ali doznajemo i da tako veliki projekt pruža mogućnost da se dijelovi posla odrede i u drugim brodogradilištima.

Riječ je o višem razini suradnje od klasične kooperacije, odnosno o poslu u kojem bi mogli profitirati i druga hrvatska brodogradilišta, primjerice riječki 3. Maj i pulski novi Uljanik, pod pretpostavkom urednog poslovanja.

Potpisano pismo namjere
Za sad je za taj mega posao potpisano pismo namjere kao i brodograđevni ugovor koji još nije stupio na snagu, ali se aktivnosti razvoja projekta kao i projektiranje intenzivno odvijaju u sklopu Brodosplitovog odjela za projektiranje gdje radi oko 100 ljudi.

U obzir svakako treba uzeti i nastavak projekta vojnog programa, odnosno ophodnih brodova koji su, tvrde, u visokoj fazi dovršenosti, između 60 i 70 posto, tako da bi dva mogla biti za šest mjeseci isporučena riješe li se prijepori s naručiteljem, Ministarstvom obrane.

“S povratkom dijela starih radnika, te dolaskom 200 radnika iz Indije, nakon uspješnog refinanciranja naših obveza, vjerujemo u potpuni oporavak Brodosplita i uspješno poslovanje”, poručuje Čorak.