Promet putnika u europskoj mreži zračnih luka porastao je za 51% u kolovozu u usporedbi s istim mjesecom 2021., ali i dalje se bilježi pad od 12% u odnosu na rekordnu 2019., stoji u upravo objavljenoj analizi udruge međunarodnih aerodroma ACI.

Generalno je vidljiv oporavak zrakoplovnog tržišta jer se razlike u odnosu na 2019. smanjuju iz mjeseca u mjesec – u srpnju 2022. je pad bio 14,4%, a lipnju 17,3%. Turističke zemlje, poput Hrvatske, bilježe najveći oporavak te imaju najmanju razliku u odnosu na pretkoronsko stanje.

Najprometniji Istanbul
Kako navode iz ACI Europa, tržište EU+1, kojeg čine zemlje Unije te Ujedinjeno Kraljevstvo, predvode oporavak s povećanjem prometa putnika u zračnim lukama za 64% u kolovozu u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.

Najbolje rezultate ostvarile su zračne luke u Ujedinjenom Kraljevstvu (+178%), Finskoj (+175%) i Irskoj (+147%). U usporedbi s razinama prije pandemije, zračne luke u Grčkoj (+4,5%), Luksemburgu (+6,4%) i Islandu (+0,2%) postigle su potpuni oporavak putničkog prometa u kolovozu.

U međuvremenu, zračne luke na drugim velikim turističkim tržištima uključujući Portugal (-5,8%), Španjolsku (-7,4%), Italiju (-8,5%) i Hrvatsku (-8,6%) najbliže su potpunom oporavku. Nasuprot tome, zračne luke u Sloveniji (-40,1%), Finskoj (-37,7%), Latviji (-31,1%), Češkoj (-30,5%) i Bugarskoj (-29,3%) značajno su podbacile što je velikim dijelom odraz utjecaj rata u Ukrajini i povezanih sankcija protiv Rusije i Bjelorusije.

Među većim tržištima, rezultati zračnih luka u Francuskoj (-13,5%) i Njemačkoj (-14,2%) bile su slične, dok one u UK-u (-19%) još uvijek zaostaju.

U zračnim lukama u ostatku Europe promet putnika porastao je samo za 7% u usporedbi s istim mjesecom prošle godine te pad od 16% u odnosu na 2019. No, zračne luke u Albaniji (+60,3%), Bosni i Hercegovini (+31,2%), Kosovu (+22,7%) i Armeniji (+21,4%) daleko su premašile svoje brojke iz 2019.

Rasla je i Rusija i to za 5,7%. Na drugom kraju spektra, zračne luke u Bjelorusiji (-60,6%) i Moldaviji (-20,4%) zabilježile su strmoglav pad. Istanbul je bio najprometnija europska zračna luka primivši 6,8 milijuna putnika tijekom kolovoza, a to je i jedino veće europsko čvorište čiji je broj putnika premašio razine prije pandemije za 1%.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sam Istanbul je porastao za gotovo 50% u odnosu na lani. London-Heathrow je drugi sa 6,04 milijuna putnika, a odmah iza njega je Pariz-CDG sa 6,02 milijuna putnika. Amsterdam bilježi 5,33 milijuna, a Frankfurt 5,19 milijuna putnika u kolovozu.

Dominiraju eksternalije
“Statistika iz kolovoza pokazuje koliko polarizirana postaje situacija za europske zračne luke budući da njima dominiraju eksternalije. S jedne strane, javni apetit za putovanjima je nepomućen – kao što pokazuje val praznika.

S druge strane imamo ratnu stvarnost. Čini se da će jednostavna geografska činjenica još neko vrijeme utjecati na stabilnost naših članica”, kazao je Olivier Jankovec, generalni direktor ACI EUROPE sa sjedištem u Bruxellesu, dok globalni ACI, koji upravlja s 2000 svjetskih zračnih luka, ima sjedište u kanadskom Montrealu.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u kolovozu 2022. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1,77 milijuna, što je za 41,8% više nego u kolovozu 2021. U odnosu na kolovoz 2019. i dalje se bilježi pad od 9,2%.

Ukupan promet putnika od siječnja do kolovoza 2022. iznosio je 6,9 milijuna, odnosno 83,7% prometa iz istog razdoblja 2019. U kolovozu je najveći promet putnika imala ZL Split, sa 623 tisuće putnika, a slijedi Dubrovnik s 428 tisuća putnika i Zagreb s 346 tisuća putnika.