Ministarstvo poljoprivrede u javnu je raspravu pustilo Pravilnik o mesnim proizvodima, kojim se na novi način reguliraju pravila u proizvodnji mesnih proizvoda, od pršuta, suhomesnatih proizvoda, pašteta do mesnih narezaka, salama i sličnog. Javna rasprava traje do 21. kolovoza.

U Croatistočaru kažu da se radi o usklađivanju s novim EU propisima i tehnologijama u proizvodnji, novim sastojcima u mesnoj industriji u svijetu, te standarima kakvi se primjenjuju u EU.  "Novi Pravilnik ne donosi neke drastične novine. Tehnologija proizvodnje mesnih proizvoda je značajno napredovala, a kod nas je na snazi jako stari pravilnik. Problem je što se odnosi samo na domaće proizvođače i one s trećih tržišta izvan EU, ali ne i za mesne proizvode uvezene iz država članica", reći će Branko Bobetić, direktor Croatistočara.

 Iako iz Ministarstva nismo dobili odgovor što se mijenja u novom Pravilniku, u prvim danima javne rasprave nezadovoljstvo definicijama što sve neki proizvod mora sadržavati, odmah su iskazale udruge za zaštitu potrošača. "Nismo bili ni na koji način uključeni u pisanje nacrta Pravilnika. Sada je, kao što vidite, uređeno kao javna rasprava na e-savjetovanju što baš i nije dostupno većini potrošača. Za nas je posebno bitno da Ministarstvo predlaže Pravilnik nauštrb potrošača i svjesno se stavljaju minimalne količine bjelančevina (mesa?) u proizvode. Nama je takav način predlaganja čudan. Mogu oni reći da se radi o minimalnim količinama, ali svi znamo da industrije mesa neće sigurno stavljati više nego moraju, jer je to kapitalizam i bitka za svaku lipu, kaže Tomislav Lončar, tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Upozoravaju i da se, kako ističu, u Pravilniku nažalost nigdje decidirano ne navodi koliko mesa u kojem proizvodu treba biti. "Što za nas laike znači postotak bjelančevina? Zašto nisu napisali da, primjerice, pašteta mora sadržavati 80% jetre? Što je ostalih 90% i kakva je to kvaliteta ili je to samo kemija? To bi mogli možda razjasniti stručnjaci i Hrvatske agencije za hranu", dodaje Lončar. Bobetić kaže kako se ogroman uvoz mesa i mesnih prerađevina i dalje nastavlja. Uvoz goveđeg mesa i dalje se povećava te je u prva tri mjeseca veći za 12% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"Nakon nekoliko mjeseci pada uvoza svinjetine, u ožujku je ponovo došlo do rasta uvoza za 25% pa je ukupni uvoz svinjskog mesa za prva tri mjeseca veći za 4% u odnosu na 2016.", objašnjava Bobetić. Prema Croatistočaru, ukupna vrijednost uvoza svih vrsta mesa u prva tri mjeseca bila je oko 67 milijuna eura, a izvoza tek 15 milijuna eura, što je manje za oko  6%. Značajno raste uvoz pojedinih vrsta mesnih proizvoda pa je ukupni uvoz povećan za 23% u odnosu na prethodnu godinu.  "Disproporcija vrijednosti uvoza mesnih proizvoda u odnosu na izvoz značajno je manja u odnosu na sve vrste mesa", zaključuje Bobetić.