Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatsku samo je u srpnju, prvoga mjeseca članstva u EU, na godišnjoj razini porastao 86 posto.

Svježeg mlijeka uvezli smo više za 175 posto, vrhnja 33 posto, mlijeka u prahu 2267 posto, maslaca 127, a najprodavanijih "socijalnih" sireva poput gaude, edamera i ementalera 50 posto više, podaci su Carinske uprave i Croatiastočara. Od svih mliječnih kategorija u odnosu na isti mjesec 2012. pao je samo uvoz fermentiranih proizvoda (14%), a zna li se da je i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda pao visokih 48 posto, jasno je da se kontinuirani pad proizvodnje u sektoru, započet u svibnju 2012., nastavlja. I prijeti i nestašicom hrvatskog mlijeka s polica trgovina, upozoravaju iz mliječnog sektora.

Samo u u ovoj godini, do kraja listopada, proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je pala za više od 100 milijuna litara, čime smo se vratili na oko 500 milijuna litara unazad 10 godina, prije razvikanih programa konkurentnosti hrvatskih farmi u koje su ulupane stotine milijuna kuna. Broj mliječnih krava pao je za oko 40.000 (više od četvrtine u odnosu na 220.000 iz 2008.), a proizvodnost po kravi stagnira na niskih 4500 litara u odnosu na prosjek EU od 6800 litara, koliko je jedna Njemačka imala prije 30 godina, doznajemo od Branka Bobetića iz Croatiastočara. Situacija je i više nego složena, tvrdi Bobetić te ističe kako je samo lani u odnosu na 2011. broj mliječnih krava pao za 16.000.

Zbog problema s likvidnošću, lani smo imali manje od 1000 rasplodnih junica, dok je u posljednjih pet godina prosjek bio 5000, a u vrijeme operativnih programa i 10.000. To znači da nemamo ni vlastitih krava, odnosno vlastitog genetskog materijala za proizvodnju domaćeg mlijeka, pa ih moramo uvoziti, dodaje Rašeljka Maras iz Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača CroMilk. Ima određenih inicijativa mjerodavnih institucija, ali su one dugoročne. Stanje ugrožava i primarni sektor i domaću industriju, što potvrđuju i loši poslovni rezultati.

"Domaću proizvodnju trebalo je zaštititi još jučer i farmerima omogućiti povoljne kredite za kupnju rasplodnih junica i mliječnih grla. Mljekarska industrija ne može poslovati bez vlastite otkupne baze i sirovine koja joj je dostupna, što potvrđuju i brojke. Proizvodnja svježeg sirovog mlijeka u rujnu je pala za 13,6% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a time je manja i proizvodnja mlijeka za piće (37,8%). Ne učini li se hitan korak prema revitalizaciji mljekarskog sektora, ti podaci će za iduću godinu biti još porazniji. Cijenu će platiti svi: potrošači, primarna proizvodnja i industrija", tvrdi Maras.Igor Rešetar, vlasnik jedne od najmodernijih hrvatskim mliječnih farmi, kaže da će biti i gore.

"Bez daljih ulaganja u proizvodnju nema ni održive proizvodnje ni rasta", kaže Rešetar. Potvrđuje da farmeri ne mogu živjeti samo od litre mlijeka, treba im popratna proizvodnja repromaterijala, žitarica… No, u situaciji kad su kreditno prezaduženi, nitko, tvrdi, nije lud da ulaže. Ministarstvo poljoprivrede najavilo je dugoročni cilj od 800 milijuna litara mlijeka, što su, smatra Rešetar, iluzorne brojke. Hrvatskoj treba najmanje 900 milijuna litara, a ovu godinu nećemo završiti ni sa 500 milijuna.