Uvoz hrane u Hrvatsku posljednjih je deset godina eksplodirao i danas premašuje 6,5 milijardi eura. Dok uvoz vrtoglavo raste, domaća proizvodnja ne uspijeva držati korak, a stanje u poljoprivredi postaje sve alarmantnije. Upravo se o tim izazovima raspravljalo na konferenciji o hrani održanoj u Zagrebu.

Kako prenosi HRT, prehrambenu samodostatnost Hrvatske najbolje oslikava rečenica – “kada bi se zatvorile granice, za tjedan dana ostali bismo bez hrane.” Domaćih je proizvoda malo, a količina uvoznih raste iz godine u godinu.

Uvozni proizvodi dominiraju policama trgovina, a problem je dublji nego što se čini. Trgovci nisu jedini koje se može prozvati za prekomjeran uvoz – i hrvatski proizvođači uvoze gotove proizvode ili sirovine pa ih tek potom plasiraju pod domaćim brendovima.

“Mislim da se svi trgovci trude sve ono što se da nabaviti u Hrvatskoj, tu i nabaviti, no ne možete nabaviti dovoljno voća, povrća, svinjetine, junetine – apsolutno ne”, rekao je Martin Evačić, predsjednik izvršnog odbora HUP – Udruge trgovine.

Na listi najčešće uvoznih namirnica, uz meso, ističe se i mlijeko.

“Mlijeka nam nedostaje izuzetno puno. Mi smo nikad lošiji. Vjerojatno smo na 40, možda 45 posto, pogotovo s trajnim mlijekom“, upozorio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Izvozimo sirovine, uvozimo proizvode

Najpozitivniji primjer u domaćoj poljoprivredi je proizvodnja žitarica i uljarica. Hrvatska izvozi kukuruz, pšenicu i soju – ali ono što se od njih proizvodi, poput brašna i gotovog tijesta, u velikoj mjeri – uvozi.

“Uvozimo poboljšivače pšenice, brašno, gotovo tijesto… U tom segmentu planiramo ulaganja u mlinarske kapacitete“, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Glavni nedostaci znanje i smjer

Prema dekanu Agronomskog fakulteta Aleksandru Mešiću, jedan od ključnih problema je to što je hrvatska poljoprivreda još uvijek strukturirana kao u doba djedova i baka.

“Očito je da način na koji smo do sada radili nije polučio rezultate. Možemo imati kvalitetu i konkurentnost, ali nedostaje nam znanje”, naglasio je Mešić.

Zaključak s konferencije je jasan: hrvatska poljoprivreda ima potencijal, ali ga mora početi ozbiljno razvijati – u suprotnom ćemo u potpunosti ovisiti o hrani iz zemalja poput Njemačke, Danske i Nizozemske.