Na Malti i Cipru će od 1. siječnja službena valuta biti euro, a tamošnje vlada nadaju se kako će ta promjena dovesti do preobrazbe njihovih ekonomija prema uslugama za industriju i visoku tehnologiju. Malteški ekonomisti naglašavaju da je 1964. godine, kada je Malta postala neovisna, ona imala isti BDP po stanovniku kao Singapur, dok je danas singapurski BDP 2,5 puta viši od malteškoga.“Singapur se počeo baviti tekstilom 60-tih godina, a Malta 10 godina kasnije, u trenutku kada se Singapur okrenuo elektronici. Uvijek smo kasnili deset godina s ulaskom u određeni sektor koji je u tom trenutku bio u rastu”, rekao je Gordon Cordina, profesor ekonomije na Malti. Budući da je imala velike konkurente u Aziji, istočnoj Europi i sjevernoj Africi, Malta se ulaskom u EU morala povući iz tekstilne industrije i elektronike te se okrenuti prema drugim sektorima poput farmacije i visoke tehnologije, te je uspjela privući neke nove ulagače. Vlada je tako uspjela privući Lufthansu da na Malti postavi svoje postrojenje za održavanje malih zrakoplova. Što se tiče farmaceutskog sektora, više je kompanija na Malti uspostavilo istraživačke centre kako bi izvukle korist iz zakonodavstva koje im dopušta pripremati razvoj kopija lijekova koji su još pod patentom te pokrenuti generičke verzije čim patent istekne.

“Naš BDP predstavlja još uvijek 70 posto prosječnog europskog BDP-a, moramo se ubrzati kao bi što prije dostigli prosjek”, rekao je Adrian Said, koordinator centra “Konkurentna Malta”. Malta je s ulaskom u EU i preobrazbom ekonomije morala mijenjati i svoj tradicionalno snažan financijski sektor. Zemlja je, da bi postala članicom eurozone, morala ukinuti svoj status fiskalnog raja ali je sačuvala privlačan fiskalni režim. Da bi odgovorila na očekivanja investitora ona mora poboljšati i obrazovni sustav te osposobiti više kvalificiranog osoblja. Za Lufthansu, farmaceutski sektor ili budući projekt parka visoke tehnologije “Smart City”, vlada, industrija i sveučilišta dogovorili su projekt kojim žele oformiti specifične vrste stručnjaka. U drugoj otočnoj državi Unije, Cipru miješaju se strepnje građana zbog mogućeg povećanja cijena s optimizmom ekonomista koji očekuju veće investicije i rast. Većina od 850 tisuća stanovnika Nikozije, glavnog grada Cipra, zabrinuta je zbog prelaza na euro, te pokazuje određenu vezanost za ciparsku funtu. Po istraživanju javnog mišljenja nedavno provedenom u čitavoj EU, više od 70 posto građana Cipra ocjenjuje da će euro dovesti do rasta inflacije, koja je trenutno 3 posto, te da će biti dobra prigoda za prevarante. Ciparska središnja banka odbija te argumente, a svoja stajališta temelji na iskustvu drugih zemalja eurozone. “Percepcija ljudi je jedna stvar, ono što se realno događa druga. Statistički, strahovi ne stoje”, rekao je Kyriacos Zingas, jedan od direktora Ciparske središnje banke. “Cijene će čak lagano pasti”, dodaje on, pojašnjavajući da su veliki supermarketi već najavili da će zaokružiti cijene na niže. Usvajanje eura, smatraju pak ekonomski stručnjaci, privući će investitore, stimulirati rast i povećati monetarnu stabilnost. Osim toga, turizam, ključni sektor ciparske ekonomije, privlači brojne Europljane koji više neće morati plaćati proviziju za mijenjanje valute. “Ako će i biti poteškoća, bit će to u prvim danima kada će građani stati u redove kako bi podigli novac”, kaže on. Kako bi se borili protiv prevara, dužnosnici ministarstva financija pažljivo prate cijene, a potrošači su pozvani da prijave svako sumnjivo povećanje koje može biti kažnjivo čak i zatvorom. Ciprani su se mogli upoznati s novom valutom od 1. rujna, otkad je dvostruko ispisivanje cijena postalo obvezno.
(H, S. Bo.)

U zoni je sada 13 članica

Cipar i Malta sa 1. siječnjom postat će 14., odnosno 15. članica Europske unije u eurozoni. U eurozoni su već Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Slovenija. Od ostalih članica Unije, Velika Britanija i Danska imaju pravo ne ulaziti u eurozonu, dok sve ostale članice, prema ugovoru iz Maastrichta, s vremenom, i kada ispune uvjete moraju prijeći na euro. Od zemalja nečlanica formalni ugovori za korištenje eura potpisani su sa Monako, San Marinom i Vatikanom. Euro se, ali bez ugovora sa Unijom, koristi i u Andori i Crnoj Gori, te na Kosovu.