Slovenske vlasti upravo su poboljšale zakonske mogućnosti za prisilnu nagodbu vjerovnika i dužnika koji su pred stečajem. Za razliku od toga Hrvatska je prisilnu nagodbu ukinula prije 16 godina. Ipak, naše vlasti ne isključuju mogućnost da je ponovno uvedu, no prioritet su im nova rješenja za ubrzanje stečajeva. Jedno od njih je obvezno mirenje u stečajnim postupcima. Mjera ubrzanja i unapređenja stečajeva predviđa se u akcijskom planu za otklanjanje prepreka investicijama, a omogućit će se izvansudska rješavanja sporova jačanjem mirenja u parnicama proizašlim iz stečajnih postupka.

Praksa susjeda
No mnogi na hrvatskom tržištu priželjkuju slovensko ili slično rješenje koje bi, kažu, bolje štitilo vjerovnike, a pojedini dužnici bi ipak mogli izbjeći stavljanje ključa u bravu. Stoga pozivaju na jačanje pozicije vjerovnika prema platežno nesposobnim dužnicima prije stečaja. U Sloveniji je novo rješenje obvezalo dužnike da u postupku prisilnog podmirenja dugova isplate najmanje 50 posto prijavljenih potraživanja u roku četiri godine. U slučaju prisilne nagodbe neće se gomilati novi dugovi iza leđa vjerovnika. To je riješeno kroz pravo vjerovnika da tijekom dogovorenog razdoblja kontroliraju poslovne knjige dužnika. Prema Fininim podacima u Hrvatskoj je insolventno 62.300 subjekata koji su platežno nesposobni duže od 360 dana i duguju oko 31 milijardu kuna. Fina nije dala podatak o strukturi njihovih vjerovnika, tek se neslužbeno može čuti da više od 20 milijardi kuna duguju poslovnim partnerima. Koliko takve tvrtke zapošljavaju radnika nismo uspjeli doznati od Fine, a vjerojatno je riječ o znatnom broju, te prijeti nestanak velikog broja radnih mjesta u dugotrajnim stečajevima.

Povratak starim pravilima
Odvjetnik Mićo Ljubenko smatra da bi bilo logično da se vrati zakonsko rješenje prisilne nagodbe iz 1994. uz korekcije koje odgovaraju današnjim pojavama vezanim uz nelikvidnost. “Nema dvojbi o tome treba li zakonski regulirati situaciju kad dužnici ne predlažu sami stečaj, a došli su u stanje prezaduženosti. Riječ je o dugom razdoblju krize prije stečaja koje je siva zona za vjerovnike, a dokazano je u praksi da se sadašnji zakonski model stečaja po osnovi prezaduženosti uopće ne primjenjuje. Štoviše, vrlo se otežano primjenjuje i model po osnovi blokade računa, koji dolazi nužno na kraju krize dužnika”, kaže Ljubenko. Vanja Bilić, ravnatelj Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Ministarstva pravosuđa, ne isključuje mogućnost uvođenja prisilne nagodbe, a navodi da će se ona prvo pojaviti u zakonu o osobnom bankrotu: “Najvjerojatnije će biti predviđeno prisilno mirenje, a nakon tog iskustva razmotrit ćemo prisilnu nagodbu za trgovačka društva.”

Borba protiv nelikvidnosti

Što sa 62.300 tvrtki koje su blokirane više od godine dana?
Vladine mjere za borbu protiv nelikvidnosti pomažu subjektima čiji su računi u kratkotrajnoj blokadi. U skraćenim stečajevima likvidirat će se 19.000 insolventnih subjekata bez zaposlenih. No između te dvije grupe je grupa sa 62.300 insolventnih tvrtki. Njima navedene mjere nisu od pomoći pa su bitna nova pravna rješenja.

Bilo bi logično da se vrati zakonsko rješenje prisilne nagodbe
Mićo Ljubenko, odvjetnik

Prisilno mirenje prvo će se pojaviti u zakonu o osobnom bankrotu
Vanja Bilić, Ministarstvo pravosuđa

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno