Zoran Milanović i sljedećih pet godina obnašat će dužnost predsjednika Republike Hrvatske nakon što je u drugom krugu gotovo plebisicitarnom podršku pobijedio protukandidata Dragana Primorca.

Već su prve izlazne ankete, objavljene u 19 sati, najavile glatku pobjedu, a iza 21 sat i već tada pobrojanih gotovo 100 posto glasova, bilo je jasno da je kandidat SDP-a i ostalih stranaka dobio potporu više od milijun i 120 tisuća glasača.

Po omjeru, više od 74 posto podrške birača u drugom krugu još nije zabilježeno u povijesti predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Dragan Primorac ostao je na oko 25 posto podrške s nešto više od 380 tisuća glasova.

Trideset godina Oluje
U svom pobjedničkom govoru u zagrebačkoj Tvornici kulture Milanović je istaknuo: “Držat ću se Ustava, što god o tome mislili, 75 posto građana se slaže s time. Tražim ne ovlasti, već je pitanje dužnosti. Moja dužnost je biti ravnopravan u pitanjima vanjske politike. Novcem, bilo europskim, ali i našim kojeg stvaramo manje ili više uspješno, na to utječe Vlada. Ovo malo što ostaje moramo dijeliti”.

Bez obzira na slabiju izlaznost nego u prvom krugu, velika podrška predsjedniku će dati vjetar u leđa i za buduće nastupe, a prvi predsjednički mandat jedinog hrvatskog političara koji je bio i predsjednik i premijer, obilježila je specifična “komunikacija” s premijerom Andrejom Plenkovićem i njegovom Vladom koja je, nažalost, rezultirala i opipljivim posljedicama na dva ključna segmenta hrvatske države – na Oružane snage RH i sustav nacionalne sigurnosti, odnosno na civilnu SOA-u i vojnu VSOA-u.

Te su državne institucije političkom svađom glavnih političkih figura uzdrmane, a to je problem za cijelu naciju. Pogotovo u vremenima u kojima se mijenja globalna slika svijeta i u kojoj je opet na snazi hladnoratovska politika.

Nakon što je Milanović ostao na Pantovčaku i dobio novih pet godina, a Plenković se drži u sedlu trećeg mandata još sljedeće tri i pol godine, nikoga u Hrvatskoj više neće brinuti što se sve između njih dvojice osobno zbivalo, nego će javnost tražiti i očekivati da se odblokiraju ključne državne institucije vezane uz obranu i nacionalnu sigurnost.

Iz izjava Plenkovića i ministra obrane Ivana Anušića jasno je da promjenom Zakona o obrani u Saboru RH planiraju “preoblikovati” neka zakonska rješenja kako bi bilo jasnije što je u nadležnosti ministra obrane. Primjerice, ispravila bi se nelogičnost da Pantovčak naručuje, odnosno izdaje zapovijedi da mu se stavi na raspolaganje vojni helikopter kad to zaželi, premda te troškove ne plaća on iz svog proračuna, nego ministar obrane iz vojnog.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Nova će biti i organizacija velikog vojnog mimohoda, koji se 2025. treba održati za 30. obljetnicu Oluje. Još se ne znaju detalji, hoće li se mimohod održati u Zagrebu, hoće li se održati na Dan pobjede u Oluji ili 30. svibnja za Dan državnosti, što je datum koji Milanović ne priznaje.

Kapitalne nabave
Oko sudjelovanja predsjednika na redovnim summitima NATO-a ne bi trebalo biti većih problema, a ne očekuju se ni oko bitnih vojnih nabava s kojima MORH planira nastaviti i zapravo završiti najveći ciklus nabave novog naoružanja u 2025., godini u kojoj nas očekuju u tom pogledu dvije kapitalne nabave u vrijednosti od barem milijardu eura ukupno.

Vlada i Pantovčak morat će biti u sljedećem periodu upućeni jedni na druge i morat će se dogovarati oko vojnih pitanja, imenovanja, pa i imena naših vojnih izaslanika u inozemstvo.