Kako najkraće opisati stanje u hrvatskom pekarstvu? Zajednički nazivnik možemo sažeti u rečenicu; uvozimo pekarske proizvode u milijunskim iznosima, a svakog dana u smeće bacamo njih gotovo 135.

Uvezli smo kruha i peciva gotovo za 54 milijuna eura, a izvezli pekarske proizvode u vrijednosti od 28 milijuna eura. To su prošlogodišnji podaci za prvu polovicu godine, no to nije sve. Uvoz pekarskih proizvoda i dalje bilježi rast. Kako promijeniti ove negativne rezultate  iskoristiti činjenicu da Hrvatska proizvede dovoljno žitarica za svoje potrebe? Zar je zaista potreban toliki uvoz? To jedna od tema 17. kongresa pekarstva, mlinarstva i slastičarstva "Hrvatski pekar" koji se održava 7. travnja u Varaždinu.

To nije prvi put da se na ovom kongresu raspravlja o ovom velikom problemu, a posebice o velikoj količini bacanja kruha. Izračunato je da Hrvatska godišnje baca pekarske proizvode u vrijednosti od oko 600 milijuna kuna. U navedenom razdoblju čak je za 25% porastao uvoz kruha koji ne sadrži med, jaja i sir. Uvozimo i pizze  pa je primjerice uvoz pita i pizza porastao čak 15%, dok sve više raste uvoz kruha s grožđicama, panettona i puslica.

U Hrvatskoj dana radi 1586 pekarskih obrta i tvrtki koje proizvode pekarske proizvode, a u njima je zaposleno 22.000 radnika. S obzirom na to da je godišnja proizvodnja pšenice u Hrvatskoj blizu 859.000 tona, a za prehranu stanovništva treba 465.000, pitanje je zašto, umjesto da višak izvozimo, uvozimo pekarske proizvode. U ukupnom hrvatskom uvozu, uvoz pekarskih proizvoda predstavlja četiri posto.