Agencije za naplatu potraživanja, ili kako im “tepaju” dužnici – utjerivači dugova – otkupile su od banaka od 2010. 31,02 milijarde kuna loše naplativih kredita, po diskontnoj cijeni koja se obično kreće u rasponu od 10 do 30% vrijednosti, a od dužnika pokušavaju naplatiti – 100%.

Ti su krediti dok su odobravani i otplaćivani bankama pod ingerencijom HNB-a, no nakon što su promijenili vlasnika, i to bez suglasnosti dužnika, iskliznuli su ispod radara supervizije, ali i bilo kakve druge kontrole i vizije da se stave pod nadzor.

Svi od njih peru ruke, a agencije ih trljaju jer im je posao unosan i počiva na nesrazmjernoj matematici koje nigdje drugdje u financijskom svijetu nema. Jedino s čim imaju problema je reputacija. Nitko ih ne voli. A nisu ničiji: HNB samo vodi statistiku o tome koliko dugova otkupe od financijskih institucija, Hanfa s njima nema ništa, Ministarstvo pravosuđa kaže da su u ingerenciji Ministarstva financija, a Vlada koja bi se trebala izjasniti kad će ih i kako staviti pod neko regulatorno tijelo i donijeti zakon koji će im urediti poslovanje – šuti, piše Večernji list.

Do tada tvrtke, koje su samo od banaka u osam godina otkupile gotovo četvrtinu vrijednosti proračuna, a gdje su još telekomunikacijske kompanije i komunalci, paralelno naplaćuju već ovršene kredite pa blokirani građani, uz iznos koji im se prisilnom naplatom usteže od plaće, moraju i njima otplaćivati mjesečni iznos koji im ponude kako im kamata ne bi enormno rasla. Istodobno traje teror telefonskih poziva: višekratno nazivanje ovršenika, članova obitelji, rodbine, susjeda, a što je najgore i poslodavaca kojima prijete da će njih teretiti ako ne ustegnu iznos od plaće.

Blokirani svjedoče da im se nerijetko nakon takvih poziva ugovori o radu na određeno vrijeme ne produžavaju, poslodavac ih može držati “u šaci” jer su ucijenjeni dužničkim ropstvom, a njihov privatni problem postaje javan – prepričavaju ga susjedi i rodbina s kojom ne moraju biti bliski. Nikakav GDPR tu ne pomaže – zaštiti osobnih podataka ovdje se reklo “laku noć”.

Kako je to sve moguće u zemlji u kojoj se svi žale na prereguliranost, u kojoj su i u slučaju “švicarac” banke u sudskom procesu pale upravo na jednostranoj promjeni promjenjive kamatne stope bez suglasnosti dužnika, a ovdje se cijeli dug bez suglasnosti klijenta, seli drugom vlasniku? Sve je legalno jer se dug smije prodavati, no način na koji se to radi bez zakonske regulative ove branše, koja bi uključila zaštitu prava potrošača, izaziva mučan osjećaj da je nešto stvarno trulo u državi Danskoj.

Agencije rade s blokiranim građanima i njihovi su predstavnici, kroz HUAN – Hrvatsku udrugu agencija za naplatu potraživanja u kojoj je osam tvrtki, agilno sudjelovali u raspravi o Ovršnom zakonu, prvo o njegovim izmjenama, a onda i o nacrtu novog. No ovršni ih zakon ne spominje, tamo im, kažu mjerodavni, nije mjesto.

– Ministarstvo pravosuđa podupire prijedlog, što su ministar Bošnjaković i državni tajnik Salapić u nekoliko navrata javno komunicirali, ali rad agencija za naplatu potraživanja kao i nadzor njihova rada nije u nadležnosti Ministarstva ni predmet reguliranja Ovršnim zakonom – kažu u Bošnjakovićevu ministarstvu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U slučaju zakonodavne inicijative čiji bi cilj bilo reguliranje nadzora nad radom agencija, radilo bi se, kažu, o materiji iz nadležnosti Ministarstva financija, odnosno regulatornih tijela za nadzor financijskog sustava kao što su Hanfa i HNB jer riječ je o prijenosu novčanih tražbina i pitanjima iz područja pružanja financijskih usluga.

– U svakom slučaju, ako dođe do takve zakonodavne inicijative, Ministarstvo pravosuđa će je svakako pozdraviti i poduprijeti – poručili su.

Poslovanje agencija još nije adekvatno regulirano ni u EU, no to ne znači da bismo trebali čekati supranacionalnu legislativu.

– Korisno je spomenuti da je Europska komisija u ožujku 2018. objavila prijedlog direktive kojom će se detaljnije urediti i poticati razvoj sekundarnog tržišta neprihodujućih kredita, uključujući licenciranje i nadzor nad osobama koje otkupljuju dugovanja kreditnih institucija kao i osobama koje se bave samo naplatom prodanih kredita – pojasnili su iz HNB-a za Večernji.