Što zbog ministra obrane Marija Banožića, što zbog samog modela, ovih dana ponovno se preispituje model APN-ovih subvencioniranih kredita. Treba li od njega odustati jer nerealno napuhuje cijene nekretnina i na kraju ne postiže željene ciljeve kojima se žele zbrinuti mladi koji nemaju riješeno stambeno pitanje?
Visoke cijene najma i nedostatak stanova – stambeno pitanje za većinu građana noćna mora. I dok neki hvataju zadnji krug prijava za subvencionirane kredite preko APN-a, oni koji su taj posao već obavili, podijeljenog su mišljenja:
Biste li se ponovno odlučili za APN?
Visoke cijene najma i nedostatak stanova – stambeno pitanje za većinu građana noćna mora. I dok neki hvataju zadnji krug prijava za subvencionirane kredite preko APN-a, oni koji su taj posao već obavili, podijeljenog su mišljenja:
Biste li se ponovno odlučili za APN?
“Dobro bih razmislio, ima puno rokova, prijavio bi se, ali nije sve baš tako bajno.”
“Nekretnine.. ogromne su to cijene, za ove mlade, kad bi se kupovao neki stan.”
Koliko ova subvencija može pomoć?
“Baš nikoliko, po meni ne.”
“Ma meni 30 posto mjesečne rate, dakle meni dosta.”
U ukupno osam APN-ovih natječaja za stambene subvencije do sada ih je odobreno 29.170. I da, u prosjeku državna subvencija iznosi oko 135 eura na mjesec – u pet godina nešto više od 8 tisuća eura. Posljednje vrijeme pak ovaj model trpi brojne kritike, piše N1.
“To je bio isforsirani koncept nastao na ranijem konceptu protežiranja onih koji samostječu stan u vlasništvo. Potpomaganje onih koji bi mogli kupiti taj stan bez pomoći”, smatra Gojko Bežovan, profesor socijalne i stambene politike na Pravu.
“I budući je taj koncept bio ograničen samo na određeno vrijeme, kada su oni koji su htjeli kupiti stan odnosno mogli trebali naći odgovarajući stan, i u tako kratkom vremenu, potražnja je utjecala na rast cijena stanova na tržištu”, dodao je.
A državni krediti za stanove postali su ozbiljan problem. Jer uz inflaciju, strane kupce, i ulaganje u nekretnine samo pomažu napuhati cijenu kvadrata.
“Sad kad su banke objavile kamatne stope koje su čak jednake kao one komercijalnih kredita, potražnja je stagnirala u odnosu na prošlu. Prošle je kamatna bila 2 posto, sad je oko 3”, objašnjava agentica za nekretnine Ana Rosenberg Kalajdžić.
Ovaj krug APN-a ujedno je i posljednji, no još nije odlučeno o sudbini subvencija za stanove. Radna skupina u ministarstvu graditeljstva na temelju različitih analiza trebala bi do kraja godine donijeti plan nacionalne stambene politike do 2030.
Postojeći APN već duže vrijeme stručnjaci ocjenjuju kao neadekvatan alat, onoliko koliko su kupci uštedjeli dobivajući od državne beneficije – toliko su i platili više kroz rast cijena stanova.
Za normalizaciju cijena potrebni su alati koji će na tržište dovesti što veći broj stanova za kupnju i najam.
“Koji mogu ići iz domene urbanizma, građanske dozvole, poreznog opterećenja prema vlasnicima nekretnina za življenje i oni koji to koriste za investiciju, prije svega pravna država. Raskorak između primanja i imovine, siguran sam da se tu velik broj nekretnina može identificirati, a nama je potrebno da se velik broj postojećih nekretnina dođu na tržište kroz prodaju ili najam”, rekao je investicijski analitičar Filip Vučagić.
Povećana ponuda trebala bi stabilizirati cijene. No o ispuhavanju balona nekretnina nema govora jer cijene i dalje nastavljaju linearno i pomalo rasti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu