Ustavni sud odbio je zahtjev za ocjenu ustavnosti dva članka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su krajem prosinca podnijeli zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek i predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor.

U ime Grada i Skupštine Švaljek i Kosor zajedno su podnijeli Ustavnom sudu 24. prosinca 2014. jedan podnesak, nazvan zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i međunarodnim ugovorom u kojem su osporili suglasnost s Ustavom zakonskih izmjena koje je Sabor donio početkom prosinca 2014. a na snagu su stupile 1. siječnja 2015. U istom su zahtjevu osporili i ustavnost pojedinih odredaba izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak koji je donesen u studenome, a na snagu je također stupio prvog dana ove godine.

Osim na zagrebačke prigovore Ustavni se sud u ovoj odluci osvrnuo i na prigovore Gradskog vijeća Staroga Grada.

Osnovni prigovor zagrebačkih vlasti bio je da je izmjenama zakona pokazan nedostatak sluha centralne vlasti za fiskalnu decentralizaciju te da je "raspodjela poreza na dohodak izmijenjena na štetu decentraliziranih funkcija, a u korist onih sredstava kojima upravlja država". Također, uputili su i na nesuglasnost zakonskih izmjena s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, među ostalim i zato jer o zakonskim izmjenama nije traženo mišljenje lokalnih vlasti. U zahtjevu je istaknuto i da Grad Zagreb ima znatno više ovlasti no bilo koja druga lokalna jedinica te da stoga i u pitanju raspisivanje prireza mora imati bitno veće zakonske ovlasti no druge jedinice.

Gradsko vijeće Staroga Grada također je uputio na izostanak javne rasprave te na zakašnjelu zakonodavnu intervenciju s obzirom da je provedena u vrijeme posljednjih priprema proračuna za 2015.

Ustavni sud zauzeo je stav da u ovom slučaju, osim Ustava, nije povrijeđena ni Europska povelja, jer ona, kao ni nacionalni zakonodavac ne postavlja "obligatorni zahtjev za pribavljanje mišljenja lokalnih jedinica". Podsjetio je i da je Ministarstvo financija u svom očitovanju naglasilo da su lokalne jedinice bile upoznate s namjeravanim promjenama zakonodavnog, institucionalnog i strateškog okvira politike regionalnog razvoja Hrvatske te da su načelno imale priliku dati svoja mišljenja i prijedloge.

Iako je prihvatio da je zbog vremena donošenja spornih izmjena zakona lokalnim jedinicama bio otežan rad na donošenju njihovih proračuna, Ustavni sud taj prigovoru uopće nije razmatrao. Odbacio je i argumente da izmjene zakona nisu trebale biti donesene po hitnom postupku, ističući da Vlada za to navela dostatne razloge.

Uz niz ustavnopravih argumenata na preko 30 stranica obrazloženja Ustavni je sud u završnoj ocjeni naveo da "podnositelji zahtjeva svojim navodima nisu doveli u sumnju suglasnost" osporavanih članaka zakona ni s jednom odredbom Ustava, zbog čega "ne postoje razlozi za pokretanje postupka za ocjenu njihove suglasnosti s Ustavom".

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’