Od kraja 2013. do kraja prošle godine za usluge predarbitražnog i arbitražnog postupka vezanog uz slučaj Ina-Mol iz državnog proračuna je otišlo gotovo 80 milijuna kuna. Rashodi u tu svrhu 2013. su bili simbolični, 610.151 kuna, godinu kasnije iznosili su 30,3, a lani 48,4 milijuna kuna.

Troškovi intelektualnih i osobnih usluga vezani uz taj postupak bili su i glavni krivac što su rashodi za usluge u Ministarstvu gospodarstva prošle godine porasli čak 40 posto. Za državne revizore, međutim, sporno je što je u resoru (bivšeg) ministra Ivana Vrdoljaka više od tri milijuna kuna usluga aranžirano kroz ugovore o djelu, i to s 26 vanjskih izvršitelja. Time je ukupna vrijednost na taj način ugovorenih usluga u Ministarstvu gospodarstva višestruko premašila Zakonom o državnim službenicima propisani 2-postotni gornji prag udjela u proračunom osiguranom novcu za bruto plaće zaposlenika ministarstva.

Državni ured za reviziju stoga je Ministarstvu gospodarstva, među prilično brojnim primjedbama i nalozima, naložio i da se u pogledu posezanja za ugovorima o djelu svede u zakonske okvire. Ministarstvo se nije složilo s nalazom revizora ističući kako je odlukom Vlade ono određeno za zastupanje Hrvatske u Washingtonu i Ženevi. U svrhu uspješnog vođenja tog postupka, kažu, angažirano je odvjetničko društvo, te su putem ugovora o djelu angažirani inozemni i tuzemni vještaci. No, iz Državnog ureda za reviziju  ne osporavaju navode vezane uz poduzimane aktivnosti u vezi sa zastupanjem, u okviru kojih je nepunih 30 mil. kn otišlo za odvjetničko društvo iz Washingtona, 12 milijuna za usluge vještačenja te 6,3 milijuna za sudske pristojbe.

U okviru rashoda za usluge vještačenja 3,1 milijun na temelju ugovora o djelu, kažu, ostvareno je 3,1 milijuna kuna. Neto naknada izvršiteljima usluge ugovorena je u iznosu 2280 kuna po satu. "Rashodi su ostvareni za usluge analize dokumentacije, prikupljanja i analize sudske prakse, pripreme za sastanke, sastanke s odvjetnikom i slično. Odredbama članka 62. Zakona o državnim službenicima je propisana, između ostalog, visina dopuštenih rashoda za ove namjene", zaključili su državni revizori te ponovili dani nalog za svođenje u zakonske okvire. 

U kabinetu bivše ministrice administrativnoj tajnici isplaćivane 'dvije plaće'

Uz redovnu plaću tajnici 120.000 kuna godišnje
Prekomjerno posezanje za ugovorima o djelu prilično je raširena pojava u državnim institucijama i ministarstvima. Propisani plafon od dva posto proračunskih sredstava za bruto plaće probilo je prošle godine i Ministarstvo vanjskih poslova, ali više od zbirnog prekoračenja zanimljiv je jedan primjer koji je izdvojen u ovih dana objavljenom nalazu državne revizije. Ministarstvo je s jednom zaposlenicom na radnom mjestu administrativne tajnice u Kabinetu ministra, za što je primala plaću za redovan rad, u srpnju 2013. te u siječnju i prosincu 2014. zaključilo ugovore o djelu za obavljanje poslova prikupljanja i obrade dokumentacije te drugih poslova, a na temelju tih ugovora u tom joj je razdoblju isplaćena novčana naknada (28 mjesečnih isplata) u ukupnom iznosu od gotovo 300 tisuća kuna bruto. Od toga se na isplate (12 mjesečnih isplata) u 2015. odnosi ukupno 120.808 kn, stoji u izvješću državnih revizora. Najveći dio ugovora o djelu, na koje je u tom ministarstvu lani otišlo 15 mil. kn, odnosi se na ugovore s 231 vanjskim suradnikom i angažmane vezane uz diplomatsku mrežu i konzularne urede (13,6 mil. kn). Za usluge u vezi s obavljanjem poslova u sjedištu Ministarstva u Zagrebu potrošeno je 1,5 mil. kn, a upravo je taj dio sporan.