Ministarstvo poljoprivrede izdalo je pojašnjenje otkupljivačima vezano za otkup pšenice ovogodišnjeg roda. Parametri kvalitete po kojima se prodaje/kupuje pšenica na tržištu Hrvatske predmet su dogovara koji je zaključen ugovorom između proizvođača i otkupljivača, objasnili su u Ministarstvu poljoprivrede, te dodaju kako je otkupljivač u skladu sa Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom obvezan s proizvođačem sklopiti ugovor u pisanom obliku, koji mora sadržavati sve odredbe bitne za njihov poslovni odnos.

Dodaju kako iznimno, pisani ugovor nije potreban ako primarni proizvođač prihvati narudžbu otkupljivača na temelju javno objavljenih uvjeta otkupljivača koji su obvezujući i prilažu se otkupnom bloku i sadržavaju sve odredbe koje sadrži i pisani ugovor. U Ministarstvu ističu kako otkupljivač jasno mora navesti u ugovoru koju kvalitetu prihvaća za otkup te na koji način se parametri kvalitete odražavaju na cijenu odnosno na koji način se na temelju pojedinog parametra kvalitete izračunava cijena, koja je osnova i kako se vrši korekcija.

Na takav način se osigurava transparentnost sustava otkupa kako za proizvođače tako i za otkupljivače. Prema tome, da bi otkup bio u skladu sa Zakonom otkupljivač u ugovoru mora navesti kakvu kvalitetu pšenice zahtjeva odnosno mora navesti koji su to sve parametri kojima takva pšenica mora udovoljavati kako prilikom preuzimanja pšenice ne bi došlo do nesporazuma je li otkupljivač dužan preuzeti isporučenu pšenicu ili ne. 

Pšenicu koja udovoljava ugovorenoj kvaliteti otkupljivač je dužan preuzeti i platiti sukladno ugovoru, ističu u Ministarstvu. Za Hrvatskom je inače prosječna žetva pšenice, a iako se ona ponegdje još uvijek privodi kraju, već se sada barata brojkom od požnjevenih 800.000 tona od čega će polovina biti za izvoz jer su naše potrebe oko 400.000 tona. Italija je i dalje najveće tržište za izvoz pšenice, a slijede zemlje u okruženju, dok postoji interes i  za izvoz u Egipat. 

Prosječan prinos u Slavoniji i Baranji je od 4,5-7 t/ha, a očekuje se najviše zrna 3. i 4. klase, kažu u udruženju mlinsko pekarske industrije Žitozajednica. Kvaliteta bi bila bolja da kiša nije pomrsila račune u samoj žetvi, ocjenjuje direktorica Nada Barišić. Proteini su u prosjeku veći za 1 %, no hektolitar je zbog kiša brojnim ratarima ispod 80, dodaju u ovom udruženju.