– Investicijska klima u Hrvatskoj se u zadnjih godinu dana nije popravila, a jedine i sasvim male pomake donio je novi Zakon o radu koji je uvažio neke prijedloge Udruge stranih ulagača-FIC, istaknuo je danas predsjednik FIC-a i Uprave Siemensa Hrvatska Mladen Fogec na predstavljanju FIC-ove Bijele knjige 2014.

Taj dokument drugu godinu za redom donosi preporuke za poboljšanje investicijske klime i rješavanje izazova stranim ulaganjima u Hrvatskoj.

Tvrtke u stranom vlasništvu u Hrvatskoj su još povećale svoj udjel u ukupnom kapitalu i izvozu zemlje te su unatoč nastavku recesije stabilne, no pitanje je koliko će to trajati i hoće li ostati u Hrvatskoj, ako se nastavi ovako loša situacija u zemlji, naglasio je Fogec.

Stoga poručuje da bi bilo jako dobro da se u Hrvatskoj sve učini da se zadrže postojeći strani investitori jer je to i najbolji 'mamac' novima, ali i da treba učiniti puno 'popravaka' po pitanju pravne (ne)sigurnosti, stabiliziranja porezne politike, po pitanju stabiliziranja zemlje u vezi raznih, pa i najnovijih afera i korupcija, kako bi se steklo povjerenje u politiku i ekonomiju zemlje.

Ni iduće godine 20-ak stranih tvrtki-članica FIC-a ne očekuju poboljšanje poslovne i investicijske klime, a još manje su optimistični kada se zna da je to izborna godina u kojima se uobičajeno u Hrvatskoj ništa važnije od toga i ne događa i ne pokreće, naglašava Fogec.

Ističe i da se u Hrvatskoj konačno treba razdvojiti ekonomija od politike i tek kada se to napravi možemo govoriti i nadati se oporavku, a to nije iduća godina.

FIC-ova Bijela knjiga predstavljena je u blizini Kuće Europe odnosno sjedišta Europske komisije u Zagrebu, a glavni tajnik FIC-a Ante Babić naglašava kako su namjerno odabrali blizinu Europske komisije (EK) jer su u udruzi shvatili da će putem EK i njezinih tijela i 'kanala' puno lakše komunicirati, pa i utjecati na izmjene investicijske i poslovne klime u Hrvatskoj nego razgovarajući s Vladom i ministrima, od kojih su, kako kaže, jedino s Mirandom Mrsićem uspjeli nešto i dogovoriti.

To je urodilo time da je u Zakon o radu unešena mogućnost da radnici koji u Hrvatskoj rade za strane tvrtke sada mogu jednostavnije po potrebi posla otići raditi u podružnice te tvrtke u druge zemlje, ali u drugim sektorima baš i nisu našli sluha za svoje prijedloge, i ma kako u Vladi svi govorili manje više afirmativno ništa ne pomaže i ništa se ne mijenja, ocijenio je Babić.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Od prve FIC-ove Bijele knjige, od studenog prošle godine do sada nisu se dogodila skoro nikakva poboljšanja, ali je došlo do pogoršanja, najviše u poreznoj politici i pravnoj sigurnosti, kaže Babić.

Iduću godinu smatra posebno zanimljivom jer se u proljeće, u travnju, očekuju nove ocjene EK o hrvatskom planu za prekomjerni deficit koji treba dostaviti do kraja ovog mjeseca. Možda bi, kaže Babić, bilo bolje da ne dobijemo pozitivne ocjene pa da onda moramo stvarno nešto napraviti, nešto s MMF-om, možda slično kao Grčka, makar Hrvatska nije u takvim problemima.

Potrebna je hitna konsolidacija javnog sektora u kojem zapravo do sada uopće nije bilo rezanja niti ozbiljnijeg pomaka u efikasnosti poslovanja javnih poduzeća, u racionalizaciji javne uprave i lokalnih jedinica, poručio je Babić.

Fogec kaže i kako su veliki problemi, osim na državnoj, i na lokalnoj razini, kao da isti zakoni i pravila ne vrijede jednako u cijeloj zemlji pa je tako lakše primjerice investirati i raditi u Međimurju nego u Dalmaciji.

Po podacima iz FIC-ove Bijele knjige, u Hrvatskoj je više od 1.500 tvrtki u stranom vlasništvu odnosno s više od 10 posto udjela stranog vlasništva, a u ukupnom su kapitalu zemlje u 2013. sudjelovale s čak 45 posto (u 2012. je to bilo 42 posto), u ukupnim prihodima s 50 posto (bilo 45,3 posto), u ukupnom izvozu 55 posto (što je jednako kao i 2012.), u ukupnom broju zaposlenih s 25 posto (bilo 20 posto), a u ukupnim investicijama sa 45 posto (bilo 39 posto).