Premijerka Jadranka Kosor osobno bi u ponedjeljak trebala u Bruxellesu predati pristigle ponude za tri hrvatska brodogradilišta. Ponude za Brodosplit i 3. maj već su prevedene i spremne, a u zadnji trenutak još će se čekati dopunu ponude Jadranskih ulaganja za Brodotrogir, kojima je ostavljen krajnji rok za dostavu u petak u ponoć. Još je, pak, neizvijesno, kako će na predaju ponude utjecati jučerašnja informacija kako je do daljnjega obustavljena trgovina dionicama austrijskog koncerna A-Teca, ponuđača za riječki 3. maj.

Problemi s A-Tecom
Tvrtka je, naime, zatražila od trogvačkog suda u Beču odobrenje za reprogramiranje kredita i zaštitu od vjerovnika, a za postizanje sporazuma s bankama ima rok od 90 dana. Prema podacima Bloomberga, A-Tec ima 798 milijuna eura revolving kredita i 302 milijuna eura izvanrednih obveznica, a planirani godišnji operativni gubitak premašila je 14. listopada zbog prekoračenja troškova na projektu elektrane u Australiji. No, već i prije objave tih informacija, sindikati u hrvatskim brodogradilištima ne skrivaju nezadovoljstvo pristiglim ponudama u privatizacijskom procesu, a zbog čega odbijaju s ponuđačima potpisati socijalni sporazum. Najavljuju i prosvjede ne odbaci li Vlada te nedovoljno dobre ponude. Neki su, pak, otišli i korak dalje. Svin brodogradilišni sindikati Hrvatske udruge sindikata izradili su tako zajednički rezervni plan za opstanak svih brodogradilišta, za koji im je uzorak bio skandinavski model radničkog dioničarstva. ‘Backup’ plan pripremaju i u Sindikatu metalaca Hrvatske, a uprave su odavno najavile da imaju svoje planove, ne uspije li privatizacija.HUS-ov plan podrazumijeva da država prije svega konačno provede desetljeća stare i nikad realizirane sanacijske mjere. Taj proces odvijao bi se kroz razdoblje od idućih deset godina prema poslovnim planovima uprava škverova, i to uz nastavak davanja subvencija i državnih jamstava. Za realizaciju tog modela sindikati predlažu i osnivanje nove državne banke specijalizirane za praćenje brodograđevne industrije. Nužnim za uspjeh projekta sindikati smatraju i osmišljavanje novih mjera potpore države škverovima, kako bi oni uspjeli prevladati sadašnju krizu na tržištu. Traže i dodatne mjere pomoći koje bi bile svojevrsno obeštećenje škverova zbog činjenice da ih je država odgađanjem sanacije pustila da nepripremljena dočekaju krizu. Po završetku desetgodišnjeg razdoblja, ako se dostigne cilj i razina uspješnosti koju ostvaruju škverovi u EU, sindikati traže da država radnicima ustupi većinski paket dionica. “Za uspjeh programa ključno je ukloniti iz brodogradilišta utjecaj politike i drugih lobija”, ističe Zvonko Šegvić, predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita. On traži od Vlade i da se hitno imenuje novi pregovarački tim za poglavlje 8, koji se tiče brodogradnje.

Žele regionalnu potporu
No, iako nisu uključeni u HUS-ovu inicijativu, navodno zbog neslaganja oko načina financiranja restrukturiranja pod radničkim upravljanjem, ni drugi sindikati ne sjede prekriženih ruku. Škverani iz Sindikata metalaca s Fakultetom brodogradnje iz Splita, pripremaju svoj rezervni model, koji će uskoro predstaviti javno, kada završi proces javnog natječaja za prodaju škverova.“Riječ je o modelu restrukturiranja koji se bazira na regionalnoj potpori opstanka škverova u slučaju da ne uspije privatizacija”, kaže sindikalac Juraj Šoljić, pojašnjavajući kako bi vlasnici škverova po tom programu bile županije i država. Ilustrira to primjerom Primorsko-goranske županije čijih stotinjak tvrtki već 20 godina proizvodi komponente za brodove, a koje bi, bez nastavka rada škverova, prestale s radom. Stoga je i interes regije osigurati opstanak škverova kojima bi se, otkriva Šoljić, u njihovu konceptu trebalo omogućiti i rad bez sadašnjih financijskih opterećenja, te uz potpore nešto drugačije naravi od onih koje su bile dosad. Njih, kaže, zapravo ne bi dobivali izravno škverovi nego njihovi partneri.

Kraljevica i Uljanik

I treći put na ‘bubnju’
Hrvatski fond za privatizaciju ponovo će oglasiti privatizaciju brodogradilišta Kraljevica. Tako će se, prema riječima ministra gospodarstva Đure Popijača, vidjeti jesu li ulagači koji se javljaju za kupnju tog škvera nakon zaključenja prošlog kruga stvarno zainteresirani. U okviru novog natječaja koji bi bio otvoren 15 dana također će se tražiti program restrukturiranja prema pravilima iz predhodnog kruga.

Vlada i škver ‘prebijaju’ dugove
Vlada i Uljanik sklopit će sporazum o uređenju imovinsko-pravnih odnosa prema kojem će napraviti prijeboj međusobnih potraživanja. Vlada je dužna brodogradilište Uljanik obeštetiti za izvlaštenje pomorskog dobra u iznosu od 1,035 milijardi kuna, a toliko je otprilike taj škver dužan vratiti potpora kako bi se riješio statusa tvrtke u poteškoćama.
(M. Klanac)