Ministar financija Marko Primorac u ponedjeljak sredinom dana rekao je kako su, prema posljednjim podacima, građani upisali oko 700 milijuna eura državnih obveznica. No “posljednji podaci” na koje se pozivao očito su uključivali stanje početkom dana.

Već predvečer – dakle, puna dva dana prije zaključenja prvog kruga upisa – neslužbeno se moglo čuti da se iskazana potražnja već bila približavala iznosu od 900 milijuna eura. Tako je ministar jučer sredinom dana potvrdio da su građani već upisali više od milijardu eura narodnih obveznica, što je bilo definirano kao ciljani iznos izdanja koji je uključivao dva kruga.

”Radi se o vrlo uspješnom projektu koji je zaživio, interes građana je dobar”, istaknuo je ministar dodajući kako je mogućnost upisa otvorena zaključno s ovom srijedom, kao i da će se novac od prodaje obveznica iskoristiti za refinanciranje javnog duga.

Sve u svemu, već u ponedjeljak se računalo da će u konačnici izdanje biti nešto veće od milijardu eura. Neslužbeno, razmatra(o) se iznos od oko 1,5 milijardi eura, jer se smatra da bi radi likvidnosti na sekundarnom tržištu ipak bilo uputno u nekoj mjeri omogućiti sudjelovanje i institucionalnim investitorima. Za njih je, prema objavljenom pozivu na upis, bio predviđen drugi krug, čija provedba je najavljena za 3. ožujka, tj. nakon zaključenju prvoga.

U međuvremenu će se znati i jesu li sve upisane obveznice građani i uplatili, jer je krajnji rok za uplate četvrtak, dan nakon isteka prvog kruga. U redovima velikih domaćih fondova, pak, potvrđuju da im je signalizirano da će dobiti priliku za sudjelovanje u izdanju.

Iako je izvjesno da će ukupna potražnja biti znatno veća od deklariranog ciljanog iznosa, realno je očekivati da će pri utvrđivanju konačnih uvjeta izdanja kamatna stopa odnosno prinos na obveznici biti nešto veći od minimalnih odnosno zajamčenih 3,25 posto.

Tržišne kotacije na postojeće državne euroobveznice ročnosti dvije godine (dospijeća 2025.) trenutno impliciraju prinose od oko 3,5 posto. Usporedbe radi, prije mjesec dana bile su oko 3,1 posto, dok su npr. prije godinu dana na ročnost od dvije godine bili na oko 0,4 posto.

K tomu, već na sljedećem sastanku Europske središnje banke, sredinom ožujka, očekuje se novi korak podizanja ključnih kamatnih stopa. Iako tržišta s tim već računaju, moguće je očekivati određeni dodatni utjecaj i na tržišne prinose na državne dugove.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zbog svega bi država, pogotovo računa li s “retail” investitorima i u budućim zaduženjima, u prvom izdanju u kojemu građanima nudi izravno sudjelovanje u konačne prinose mogla utvrditi i nešto premije povrh tržišnih. Trenutno bi to značilo barem 3,6 posto, ali ostaje vidjeti i kako će se tržišni prinosi kretati narednih tjedan dana. Određeni impuls u tom smislu mogla bi biti i preliminarna procjena inflacije u eurozoni za veljaču.

Ministar financija jučer je potvrdio da su građani upisali više od milijardu eura obveznica/S. Strukić/PIXSELL

Privlačna opcija
U svakom slučaju, većini građana koji su se odlučili (ili to odluče učiniti danas) kupiti obveznice to je alternativa bankovnim oročenjima, a barem za one koji ne raspolažu velikim iznosima štednje i ne svrstavaju se u VIP klijente, to znači tek nešto više od nulte kamate.

Naspram toga prinos od oko 3,5 posto, a moguće i malo više, očito je privlačna opcija. Za institucionalne investitore pak referentni su tržišni prinosi, a u slučaju onih najvećih, što su kod nas mirovinski fondovi, na preferencije utječe i ročnost.

No, premda bi mirovinci, primjerice, i više bili zainteresirani za izdanja dulje ročnosti (na desetogodišnji dug prinosi se trenutno kreću oko 4 posto), nema sumnje da će i sa strane institucionalnih investitora potražnja biti solidna.

Sve skupa upućuje da bi na kraju i alokacija mogla biti zanimljiv aspekt cijele priče, jer je izgledno da će potražnja biti znatno veća i od moguće povećanog iznosa izdanja. U tom slučaju upisane će se količine rezati. Već je u pozivu na upis naznačeno da to neće biti proporcionalno već da bi prednost trebali imati građani. To, međutim, ne znači da će u konačnici svi oni dobiti željenu količinu, a na meti “rezanja” mogle bi biti one fizičke osobe koje su upisivale velike iznose.

Prema svemu sudeći, za kupnju obveznica odlučilo se više desetaka tisuća građana. U krugovima banaka koje su uključene u cijelu operaciju neslužbeno se tvrdi da je prosječan iznos upisa približan onom nakon prvog dana trajanja ponude.

A prema informacijama koje je tada o iznosu i broju upisnika iznio ministar Primorac, prosječan iznos bio je oko 34 tisuće eura. Iza tog prosjeka su i oni s minimalnih 500 eura uloga i oni s daleko većim iznosima. Prosjeci se razlikuju i među ukupno šest banaka u čijim se poslovnicama (u dvije od njih i digitalnim kanalima) odvija upis; kod nekih su prosječni ulozi oko 25, a kod nekih 40-ak tisuća eura.

Što kažu banke?
Dok je ministar Primorac vidno zadovoljan tijekom najnovije operacije zaduživanja, nešto manje zasigurno su velikim odazivom građana sretne banke. Iako će povećan angažman svoje prodajne mreže naplatiti kroz nešto veće naknade za aranžiranje izdanja, milijarda eura štednje građana koja će se skrenuti u obveznice za njih – s obzirom na kamate koje na njih plaćaju i na kamate koje postižu već plasiranjem viškova likvidnosti uz ECB-ovih 2,5 posto (odskora i 3%) za njih znači izbijanje 20-ak milijuna eura zarade.