Zagrebačka banka i njezin vlasnik Unicredit uvjerljivo je prva banka u kreditiranju i općenito sklapanju financijskih poslova s Gradom Zagrebom, a sada i sa Zagrebačkim holdingom. S najnovijim kreditom od 80 milijuna kuna, kada se zbroje svi poslovi koje je Unicredit putem svog leasinga ili banke od 2002. sklopio sa zagrebačkom upravom, iznos je veći od svih ostalih banaka zajedno. Unicredit i Zaba su s pomoću belgijske grupe Dexia sklopili poslove u vrijednosti 2,720 milijardi kuna, dok su svi ostali dogurali do iznosa od 2,087 milijardi kuna, podaci su iz izvješća o stanju zaduženosti Zagreba s kraja godine, ali su im pridodani i sklopljeni poslovi koji ne ulaze u zaduženost poput leasinga ili cesija.

Novi kredit
U te iznose nisu uključene kamate i naknade. U dosadašnje poslove nije uključen ni kredit od 900 milijuna kuna koje Zagrebački holding traži za stanogradnju. Sindicirani bi kredit za stanogradnju trebale, prema neslužbenim informacijama, ponuditi Zaba, Dexia i PBZ. Budući da bi Zaba u tom poslu imala vodeću ulogu, ako se ostvari, Unicreditova grupa će preko Zabe i povezanih društava ostaviti svu konkurenciju iza sebe za nešto manje od milijardu kuna (ovisno o tome koliki će biti udjel triju banaka u sindiciranom kreditu). Zagrebačka banka je poslovna banka Zagreba i Zagrebačkog holdinga (i bivših trgovačkih društava), pa gradski čelnici ističu kako je poslovanje s njima u većem omjeru nego s ostalima sasvim normalno. Koliko je u posljednjih šest godina Zaba utržila od Zagreba i njegova Holdinga na ime kamata nije lako izračunati jer su krediti odobravani po različitim uvjetima, otplata za većinu još nije završena, dok se u zagrebačkim izvješćima o isplaćenoj glavnici i kamatama samo navodi iznos za prošlu godinu. Teško je pratiti koliko je svako od bivša 23 trgovačka društva otplatilo kredita samostalno, a koliko mu je pomogao Zagreb. Dodatnu zbrku uvodi činjenica da se dug vodi na dva mjesta – kod Holdinga ili njegove podružnice koja diže kredit, ali i kod Zagreba koji u većini slučajeva daje jamstvo za kredit. No nije teško zaključiti da je po opsegu poslova riječ o stotinama milijuna kuna koje su isplaćene ili će biti isplaćene na ime kamata i naknada. Iako to još nije potvrđeno, Zagrebačka banka će zauzvrat dobiti ponajveći udjel u depozitu od dvije milijarde kuna koje je Holding prikupio obveznicama. Takva injekcija svježeg kapitala od velikog je značenja u sadašnjem trenutku kada su bankama depoziti nasušna potreba.

Najam tramvaja
Uvjerljivo najveći posao sklopio je Unicredit leasing s Holdingom za povratni najam tramvaja – vrijednost je oko 1,16 milijardi kuna. Slijedi ga prijašnji kredit ZET-u od 355 milijuna kuna koji je Zaba odobrila s Kommunalkredit bankom iz Beča. Zaba je preuzela početkom godine i 221,7 milijuna kuna duga Grada prema Zagrebačkim otpadnim vodama. Od većih poslova tu je i kredit Gradu od 250 milijuna kuna od prije četiri godine, koji je već otplaćen. Zaba je osiguravala kredite za nedavno izgrađene škole i vrtiće, nabavu vozila Čistoće, gradnju podzemnih garaža, obnovu bolnica i sanaciju vodoopskrbe. Sljedeća banka po sklopljenim poslovima je HBOR sa 1,01 milijardu kuna odobrenih kredita. HBOR je na to mjesto dospio sa samo tri kredita jer većina (877 milijuna) otpada na kredit ZET-u kojim je kupljeno prvih 70 niskopodnih tramvaja. PBZ je na trećem mjestu s poslovima od 540 milijuna kuna. I oni imaju jedan kredit iz 2003. godine od 250 milijuna kuna koji je pri kraju otplate, te lanjske kredite Holdingu za Hitnu, školu, obnovu vodoopskrbe i gradnju hala u Robnim terminalima.