Iako digitalizacija zahvaća sve veći segment društva te se sve više usluga pruža digitalno, a ne više putem "papira", statistike pokazuju da potrošnja papira konstantno raste, kako u Hrvatskoj tako i čitavoj Europi.  Kako pojašnjava Adnan Hodžić, direktor Grafo Lita Zagreb, tvrtke koja drži 5-7 posto ukupnog hrvatskog tržišta papira s vlastitom realizacijom od 5,5 milijuna eura godišnje, pojašnjava da je javna percepcija o manjoj potrošnji papira uglavnom uvjetovana statistikama štampanja novina i knjiga.

"Potrošnja novinskog papira pada, ali generalno, potrošnja papira raste. Trendovi korištenja papira uvjetovani su razvojem modernih tehnologija, a naročito eksplozijom interneta, sofisticiranim potrebama u pakiranjima svih vrsta robe, povećanim standardima življenja itd. Razvoj novih tehnologija u medijskom prostoru najviše se osjetio u rapidnom padu potrošnje novinskog papira. Postoje prognoze da će u narednih pet godina u razvijenim zemljama prestati da se tiskaju dnevne novine", ističe Hodžić kojim se papirom bavi zadnjih 30-ak godina. Dodaje da drugu grupu papira koji su doživjeli pad i dalje imaju trend pada su grafički papiri. To su premazani papiri i offseti papiri.

"Industrija oglašavanja s pisanih prešla je u najvećem broju na elektronske medije. Kopirni papir koji je ispravnije zvati multifunkcionalni uredski papir, nakon godina vrlo ekstenzivnog rasta u potrošnji, doživljava stagnaciju. I ovdje ima naznaka pada potrošnje. No, zato u drugim oblastima privređivanja imamo sasvim drugačiju situaciju. Enormno i vrlo agresivno izražen je trend povećanja korištenja papira u ambalažnoj industriji", navodi direktor zagrebačke tvrtke. 

Pojašnjava da danas na tržištu gotovo da nema niti jednog proizvoda koji ne treba neku vrstu papirnate ambalaže, a najčešće je slučaj da svaki proizvod treba čak i više vrsta ambalaže. Zbog toga je, kaže, porast potrošnje ambalažnih papira u apsolutnim i relativnim vrijednostima daleko veći od pada potrošnje ambalažnih papira. To ilustrira i službenim statističkim podacima prema kojima je između 2007. i 2018. ukupna proizvodnja grafičkog papira u svijetu pala sa 157 milijuna tona na 120 milijuna tona, a istodobno je proizvodnja ambalažnog papira povećana sa 199 milijuna tona na 246 milijuna tona. Čak je i proizvodnja ostalog papira, koji ne spada u ove dvije kategorije, povećana s 37,6 milijuna tona na 54 milijuna tona.

U Grafo Litu posebno ističu da je, osim pakiranja, i u Hrvatskoj vrlo značajan porast potrošnje u grupi tissue papira. Od toaletnog papira, maramica, ubrusa, do vlažnih maramica, a posebice papirnih pelena. Kuriozitet je da iz godine u godinu u razvijenoj Europi raste potrošnja pelena za odrasle.  Hrvatska uglavnom prati trendove po potrošnji papira koji važe u EU, a zanimljivo je da je ta potrošnja u koloraciji s BDP-om. Naime, procjenjuje se da stanovnik Hrvatske potroši godišnje ukupno 80 kilograma papira. Za usporedbu, u Sloveniji je to 130 kg/per capita, a u Austriji 290 kg.

Od najznačajnijih vrsta papira, na godišnjem nivou u Hrvatskoj se potroši oko 30.000 t novinskog papira, 18.000 t premazanih papira, 12.000 t offset papira, 18.500 t uredskih papira, 20.000 t GD,GC,GT kartona, 4000 t termo i NCR papira itd. No, daleko je najveća potrošnja ambalažnih papira koja se kreće na razini od 250.000 tona godišnje. Razlozi za sve veću primjenu papira na tržištu su i oni ekološki jer smo i sad svjedoci da se vodi velika kampanja za zabranu PVC vrećica u trgovinama, jednokratnih plastičnih čašica, slamčica te ostalog jednokratnog pribora. Štoviše, čak se sve više izbacuju i drvene i plastične palete te se uvode one od papira – Ikea je jedan od predvodnika primjene ove tehnologije čvrstog papira.

Snažna industrija
Hrvatska je oduvijek imala snažnu papirnu industriju koja je možda u ovoj tranziciji bila poljuljana, ali je dobar dio nje preživio te i dalje igra ozbiljnu ulogu na tržištu. Hartera u Rijeci je otvorena davnih 1830-ih, a uspjela se kroz razne vlasničke, tehnološke, političke, gospodarske promjene održati preko 180 godina. U jednom trenutku je čak bila pri vrhu europske proizvodnje cigaretnog papira. Okončala je proizvodnju i zatvorena početkom 21. stoljeća te je danas muzej.

Krajem 19.stoljeća i u Zagrebu je pokrenuta zagrebačka tvornica papira te je kroz vrijeme  imala dva papirna stroja na dvije lokacije. U Plaškom u Lici je 1960-ih formirana tvornica za proizvodnju celuloze i kraft papira. Uz nekoliko prekida  proizvodnje tijekom Domovinskog rata i neposredno poslije toga prestala je s radom. Tu je i Tvornica drvenjače u Fužinama osnovana 1970-ih  koja je još uvijek aktivna. Ističemo tvornicu  Belišće koje svoje korijene vuče iz 1884. kada je osnovana pilana te 1960. kad im temeljna djelatnost postaje proizvodnja poluceluloze i papira te je danas to stožerna papirna industrija, istina u stranom vlasništvu, u čitavoj jugoistočnoj Europi s godišnjim kapacitetom većim od 200 tisuća tona papira. Grafo Lit grupa je pak jedan od najznačajnijih igrača na tržištu papira u široj regiji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Radi se o tvrtki koju je pod imenom "Dr. Novačkovič" 1989. u Poreču osnovao dr. Nenad Novakovič, otac sadašnjeg vlasnika, a koji je bio svojevremeno stipendist PIK-a Belje, kombinata u kojem je njegov brat  bio direktor i izumitelj do danas poznatog sira Buco i ABC. S početkom ratnih zbivanja na ovim prostorima, Novakovič je sjedište tvrtke preselio u Žalec kod Celja u Sloveniji. a gdje im je "headquaters" ostao do današnjih dana. Početkom 1990-ih godina, sin dr. Novakoviča, Sergej Novakovič, preuzima posao od oca i razvija posao do današnjih brojki. Iako je niz godina njihova hrvatska ispostava bila u Poreču, kasnije je preseljena u Zagreb gdje je Novakovič u suradnji s Adnanom i Darijem Hodžićem osnovao tvrtku Grafo Lit Zagreb u kojoj imaju omjer 51-49% udjela. 

Ekspanzija izvan EU
Na isti način Novakovič ima tvrtke u osam država šire regije, Austro-Ugarske kako voli reći, a trenutno su u velikoj ekspanziji i na daleka tržišta. "Trenutno naša grupa ostvaruje 55 milijuna eura prihoda godišnje, a već ove godine to planiramo podići na 60 milijuna.

Plan je da do 2023. naš prihod premaši 100 milijuna eura", kaže nam Novakovič kojeg smo posjetili u njegovu rustikalno uređenom poslovnom sjedištu pored Celja gdje je u nekadašnjem prostoru Pivovarne Laško uredio, uz poslovni i skladišni prostor, i saunu, teretanu, privatni kafić i ostale sadržaje za svojih 40-ak zaposlenika u središnjici. Ukupno grupa zapošljava 80-ak ljudi, a najnovije tržište im je Španjolska iz koje se već šire na zemlje Sjeverne Afrike te Srednje i Južne Amerike, prvi na redu im je Meksiko. Nakon toga planiraju ići i na Ukrajinu i Rusiju.