EN DE

Unatoč blokadi 34.000 obrtnika, HOK članovima povećao doprinos

Autor: Marija Brnić
05. travanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Predsjednik Stjepan Šafran obrazlažio je povećanje paušala nužnim zbog uvođenja jedinstvenoga informatičkog sustava

Skupština Hrvatske obrtničke komore jučer je izglasala povećanje komorskog doprinosa, točnije njegova paušalnog dijela koji se plaća mjesečno, a za koji će obrtnici ubuduće umjesto dosadašnjih 15 izdvajati 18 kuna.
“To nije hir, već puka potreba”, kazao je predsjednik HOK-a Stjepan Šafran, obrazlažući nepopularni potez nužnim zbog uvođenja jedinstvenoga informatičkog sustava koji će povezati sva udruženja obrtnika, te područne obrtničke komore i krovno udruženje HOK. Procjene su da će implementacija novoga jedinstvenog informatičkog sustava zahtijevati 2,3 milijuna kuna, iz kojih će se financirati nabava i zamjena kompatibilne informatičke opreme, potom izrada i održavanje jedinstvenih programskih rješenja s promjenama u zakonodavstvu, te stalna stručnu podršku za osposobljavanje i upotrebu programskih rješenja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bolja komunikacija
Realizacijom tog projekta, kako je pojašnjeno skupštinarima, osigurat će se ujednačenost u radu u cijelom komorskom sustavu koji uz HOK čini dvadeset područnih obrtničkih komora i 115 udruženja obrtnika, bolja međusobna komunikacija, te veća efikasnost i bolja usluga članstvu. Odluka o povećanju komorskog doprinosa za 3 kune donesena je uz podužu raspravu. Dio skupštinara ocijenio je taj potez “amoralnim”.
“U situaciji kada je više od 34.000 hrvatskih obrtnika u blokadi i ne može platiti nikakav doprinos i kada tražimo od Vlade da im olakša situaciju i omogući obročnu otplatu dugova, nepravedno je predlagati povećanje komorskog doprinosa”, kritičan je bio skupštinar Božo Gusić. Većina, i to uvjerljiva, ipak je poduprla prijedlog povećanja doprinosa i argumente vodstva HOK-a, koje za Šafranova mandata u posljednjih osam godina nije podizalo komorski doprinos za HOK. U međuvremenu aktivnosti HOK-a, kako je istaknuo Šafran, neusporedive su, kao i potrebe članstva, a “valja razmišljati i dvije godine unaprijed”. Još jedan prijedlog izazvao je posebnu pozornost na Skupštini – predsjednik obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije Ivan Klarić zatražio je pokretanje inicijative za izmjenu više zakonskih propisa radi osiguranja prava na novčanu naknadu za nezaposlenost i za obrtnike koji ostanu bez posla. “Obrtnici su jedini radnici u Hrvatskoj koji kad ostanu bez posla ne mogu ostvariti pravo na tu naknadu”, pojasnio je Klarić, založivši se za početak “socijalnog razmišljanja” u HOK-u.

Skupština Hrvatske obrtničke komore jučer je izglasala povećanje komorskog doprinosa, točnije njegova paušalnog dijela koji se plaća mjesečno, a za koji će obrtnici ubuduće umjesto dosadašnjih 15 izdvajati 18 kuna.
“To nije hir, već puka potreba”, kazao je predsjednik HOK-a Stjepan Šafran, obrazlažući nepopularni potez nužnim zbog uvođenja jedinstvenoga informatičkog sustava koji će povezati sva udruženja obrtnika, te područne obrtničke komore i krovno udruženje HOK. Procjene su da će implementacija novoga jedinstvenog informatičkog sustava zahtijevati 2,3 milijuna kuna, iz kojih će se financirati nabava i zamjena kompatibilne informatičke opreme, potom izrada i održavanje jedinstvenih programskih rješenja s promjenama u zakonodavstvu, te stalna stručnu podršku za osposobljavanje i upotrebu programskih rješenja.

Bolja komunikacija
Realizacijom tog projekta, kako je pojašnjeno skupštinarima, osigurat će se ujednačenost u radu u cijelom komorskom sustavu koji uz HOK čini dvadeset područnih obrtničkih komora i 115 udruženja obrtnika, bolja međusobna komunikacija, te veća efikasnost i bolja usluga članstvu. Odluka o povećanju komorskog doprinosa za 3 kune donesena je uz podužu raspravu. Dio skupštinara ocijenio je taj potez “amoralnim”.
“U situaciji kada je više od 34.000 hrvatskih obrtnika u blokadi i ne može platiti nikakav doprinos i kada tražimo od Vlade da im olakša situaciju i omogući obročnu otplatu dugova, nepravedno je predlagati povećanje komorskog doprinosa”, kritičan je bio skupštinar Božo Gusić. Većina, i to uvjerljiva, ipak je poduprla prijedlog povećanja doprinosa i argumente vodstva HOK-a, koje za Šafranova mandata u posljednjih osam godina nije podizalo komorski doprinos za HOK. U međuvremenu aktivnosti HOK-a, kako je istaknuo Šafran, neusporedive su, kao i potrebe članstva, a “valja razmišljati i dvije godine unaprijed”. Još jedan prijedlog izazvao je posebnu pozornost na Skupštini – predsjednik obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije Ivan Klarić zatražio je pokretanje inicijative za izmjenu više zakonskih propisa radi osiguranja prava na novčanu naknadu za nezaposlenost i za obrtnike koji ostanu bez posla. “Obrtnici su jedini radnici u Hrvatskoj koji kad ostanu bez posla ne mogu ostvariti pravo na tu naknadu”, pojasnio je Klarić, založivši se za početak “socijalnog razmišljanja” u HOK-u.

Novi teret
Da bi ta mjera bila socijalna, predočio je podatke o gašenju obrta u Vukovarsko-srijemskoj županiji, od 7230 obrtnika koliko ih je djelovalo početkom 1997. godine danas ih ima 3283, odnosno više od polovice ih je zatvorilo obrte. Klarić podsjeća i da bi se mnogi od 34.000 trenutno blokiranih obrtnika vrlo brzo moglo naći u situaciji da bi im naknada na burzi dobrodošla. Tajnik HOK-a Petar Sindičić podsjetio je da je već slična inicijativa pokušana za mandata bivše Vlade, ali bez uspjeha. Štoviše, takva bi mogućnost prema njegovim riječima, značila novi teret za obrtnike, koji bi za ostvarenje takvog prava morali preuzeti i obvezu izdvajanja za fond za zapošljavanje. Ovisno o vrsti obrta, mjesečna bi izdvajanja mogla čak i premašiti iznos koji bi, i to za kratko vrijeme, obrtnici eventualno mogli primati na zavodu za zapošljavanje. Kako sam prijedlog nije prošao potrebnu proceduru, Skupština je jučer inicijativu uputila na raspravu komorskim tijelima, područnim komorama i udruženjima obrtnika.

Blokirani obrtnici dužni četiri milijarde kuna

Uz ocjenu o ostvarenom napretku u hrvatskom obrtništvu prošle godine, gledajući otvorene nove radionice, i to uglavnom u proizvodnji, te zapošljavanje novih pet tisuća radnika, na Skupštini je upozoreno i na gorući problem blokiranih radionica, čiji broj iz mjeseca u mjesec raste. HOK je prošli mjesec od Vlade zatražio da se omogući obročna otplata dugovanja blokiranih obrtnika, među kojima je i velik broj onih koji su u teškoćama zbog neurednog plaćanja od same države. Ukupna dugovanja 34.000 blokiranih obrtnika dosežu gotovo četiri milijarde kuna. Još nema informacija kako će se država postaviti prema toj inicijativi, no ministar financija Ivan Šuker pozvao je sljedeći tjedan predstavnike HOK-a na razgovor o toj temi.

Autor: Marija Brnić
05. travanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close