Nijedna ponuda jučer nije stigla Hrvatskom fondu za privatizaciju za kupnju posljednjeg državnog kombinata Vupika, inače ponuđenog uz diskont od 80 posto u odnosu na nominalnu vrijednost ponuđenog udjela u temeljnom kapitalu. Predstavnici Granolija i Vira, koji su jedini otkupili ponudbene dokumentacije i time stekli pravo podnošenja ponuda, nisu željeli komentirati razloge zbog kojih su odlučili propustiti i ovu priliku.

Previsoka cijena
No, iz poslovnih krugova u branši čuje se kako i nije veliko iznenađenje da su od kupnje Vupika redom odustali svi potencijalni takmaci, a spominjala su se prethodnih mjeseci i imena poput Ivice Todorića, Envera Moralića, Marka Pipunića, pa i inozemnih kupaca među kojima i vlasnik Delte Miroslav Mišković iz Srbije. Situacija u tom poduzeću nije niti približno onakva kakvom je se kroz medije nastoji prikazati. Štoviše, upućeni tvrde da je i tako snižena cijena za dionice (70,6 milijuna kuna) previsoka budući da je bilanca tvrtke, kako kažu, “umjetno napuhana”.Neki od stručnjaka vrlo dobro upućenih u poslovanje Vupika u neslužbenim su razgovorima ovih dana prepričavali kako, uz one navedene i u samom natječaju HFP-a (više od 292 milijuna kuna koncem rujna 2006. godine), postoji i velik dio neevidentiranih obveza Vupika prema državi, a procjene o njihovoj visini idu od 100 do 130 milijuna kuna. Vupik po njihovim saznanjima ne plaća doprinose i porez na dohodak, a iako iskazuje pozitivno poslovanje, odnosno dobit od oko 2,5 milijuna kuna, stvarno, tvrde naši izvori, Vupik zapravo posluje s gubitkom, koji je za prošlu godinu trebao biti oko 35 milijuna kuna. O stvarnoj slici vukovarskog poljoprivrednog kombinata govori i podatak da s temeljnim kapitalom koji doseže 600 milijuna kuna ta tvrtka stvara prihode od tek nešto više od 200 milijuna kuna godišnje, a troškovi za plaće 900 zaposlenika na godišnjoj razini kreću se oko 75 milijuna kuna. Taj podatak, komentiraju konzultanti, ukazuje da je imovina tvrtke ili precijenjena ili se uopće ne koristi, no u svakom slučaju tako niska stopa amortizacije zbunjuje.

Sporne nekretnine
U HFP-u ne žele zasad komentirati je li bilo friziranja podataka u Vupiku jer su podaci kojima raspolažu prošli nadzor revizorske kuće. No o tome će se u HFP-u svakako još razgovarati budući da država mora pripremiti novi natječaj za Vupik i utvrditi nove uvjete kojima će pokušati pridobiti kupce. Iz resornog, Ministarstva poljoprivrede poručuju kako će biti raspisan natječaj pod posebnim uvjetima, što u pravilu znači uz cijenu od jedne kune za dionički paket, te maksimalan angažman investitora u dijelu preuzimanja nepodmirenih obveza tvrtke i zadržavanja zaposlenih. Dotad, nadaju se investitori, HFP će razriješiti i problem tridesetak nekretnina Vupika koje kod pretvorbe nisu bile unijete u temeljni kapital tvrtke. Vrijednost te imovine procjenjuje se na 36 milijuna kuna, čime bi se udjel kupca za nešto smanjio, ako se unos bude obavljao nakon privatizacije.