Najprije je premijer imao podulje godišnje izlaganje o stanju nacije. Naravno, nabrojao je pritom niz postignuća Vlade u raznim područjima.

Toliko da se prosječni građanin, kako je prokomentirao jedan mali poduzetnik, mogao na momente zbuniti i zapitati je li tu riječ o Hrvatskoj i živimo li u istoj zemlji. Ako i živimo, dodaje, onda su to neki paralelni svjetovi.Nakon premijerova izlaganja, pak, stvari su nastavile predvidivim smjerom. Čelnik glavne opozicijske stranke Tomislav Karamarko, koji je iz raznih ekonomskih "izloga" izabrao posve druge brojke, premijeru je spočitnuo da je iznio hrpu floskula, iluzija i dobrih želja. No, premijer mu nije ostao dužan; optužio ga je da fabricira brojke i da razmišlja poput statističara iz nekadašnjeg Sovjetkog Saveza. Sve u svemu, drugo po redu godišnje izvješće o stanju nacije nije baš djelovalo okupljajuće, dapače.

Upravo to kao problem (i) drugog Milanovićeva saborskog obraćanja o stanju nacije podcrtava pak ekonomist  Željko Lovrinčević. "Naša izvješća o stanju nacije rade se u maniri 80-ih godina prošlog stoljeća, bez previše doticaja sa stvarnim životom i problemima prosječnih građana", kaže. Ističe i kako se u zapadnim zemljama u tim izvješćima u pravilu polazi upravo od prosječnog građanina. Ona adresiraju viziju i naglašeno su poziv na okupljanje oko ključnih projekata koji vode boljem standardu i raznim aspektima sigurnosti.

Umjesto pozivanja na individualnu odgovornost za participiranje u tim procesima, mi nudimo demagogiju, smatra Lovrinčević. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, pak, upozorava na to da se iz izvješća ne iščitava razumijevanje da bez odlučnijih reformi neće biti ni rasta, a svako odlaganje cjelovitih reformi javne uprave i lokalne samouprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava, u budućnosti će zahtijevati samo da one budu oštrije. Premijer Milanović je, naime, ponovio kako je "reformski put" koji je Vlada odabrala put na duge staze. "Nije hrabrost u velikim otpuštanjima, to ne vodi oporavku. Spremni smo na nerazumijevanje i kritike, ali ne odustajemo od puta koji vodi prema oporavku i postojanom rastu", rekao je.

Pohvalio se tako i nizom investicija, iako su one, kao i lani, i ove godine u padu. Slično vrijedi i za trendove (ne)zaposlenosti. Premijer je izvukao podatak o padu nezaposlenosti, posebice mladih, kod kojih je smanjena za sedam posto. No, za zaposlenost je mogao reći tek da su na zaokret prema rastu usmjerene sve mjere i akcije Vlade jer je to "ključ sretnijeg društva". Na žalost, zaposlenost je u proteklih godinu dana pala za oko 17 tisuća, podsjeća Lovrinčević, zaključujući da razliku čine oni koji su "glasovali nogama" i nisu imali strpljenja dočekati premijerovo izvješće.