Briselska administracija nada se da naposlijetku ima rješenje za oporavak Starog kontinenta: rast se može otključati jedino smanjenjem ovisnosti o bankama i pronalaženjem novih izvora financiranja stvaranjem unije tržišta kapitala. Bude li Europska više sličila SAD-u, sve će članice profitirati od neometanog kolanja kapitala, a među njima posebno one s najslabije razvijenim tržištima, poput Hrvatske, Slovenije, Bugarske Rumunjske, pokazuje izvješće think tanka New Financial.

Daleko od toga da Europa nema tržišta kapitala. Ima, no ona su različito razvijena, a investitore za ulaganja izvan vlastitih granica priječe stotine barijera, od jezika, poreza, stečajnih praksi, burzovnih pravila…

Da se pravila igre ujednače i harmonizira prema europskom prosjeku, u Hrvatskoj bi najviše koristi mogli imati mirovinski i investicijski fondovi te industrija osiguranja, a time građani i tvrtke koji u njima štede. New Financial izračunao je da bi time imovina pod upravljanjem fondova i osiguravatelja dobila potencijal rasta veći od 101 posto. Isti vjetar u leđa pojedinačno bi dobili izdanja obveznica i dionica, kao i venture kapital.

U brojkama, kao postotak BDP-a, rast prosječne godišnje aktivnosti tržišta kapitala u Hrvatskoj bi iznosio 3,8 posto ili dvije milijarde dolara, s naglaskom da se radi o potencijalu. Tržišna vrijednost na burzi i financiranje korporativnim obveznicama u odnosu na kredite banaka, pak, mogle bi porasti najmanje 50 posto, a u najboljem slučaju se i udovostručiti.

“U mnogim zemljama, aktivnosti na tržištu kapitala bi se više nego udvostručila da su im tržišta razvijena kao europski prosjek čime bi se omogućile ne samo vrijedne nove investicije već i alternativa oslanjanju na financiranje posrnulog bankarskog sektora”, stoji u izvješću.

Namjera da se banke zaobiđu, posebno dok se bave same sobom, a ne kreditiranjem realne ekonomije, izazvalo je kritike da je ideja unija tržišta kapitala anti bankarska.
U Bruxellesu takve ocjene odbacuju, kao i one Finance Watcha da je unija ‘sumnjivo’ usklađena s američkim interesima u sklopu pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu, kontroverznim TTIP-om.

U Europskom komisiji poručuju da je unija isključivo europska inicijativa nastala u situaciji kad je 35 posto malih i srednjih tvrtki u eurozoni u 2013. naišlo na zatvorena vrata u banci. Stvaranje unije tržišta kapitala otvorilo bi nove izvore financiranja, posebno malim i srednjim tvrtkama, spustilo cijenu novca i rezultiralo rastom i novim radnim mjestima.

Također, micanje barijera pomoglo bi privlačenju investicija u Europsku uniju sa svih strana svijeta. što joj je nužno da uhvati korak u svjetskoj konkurentnosti. Usporedbe s američkim tržištem ipak su nerealne, a ne bi bilo ni dobro da Europa teži potpunom kopiranju preooceanskoga modela, kažu upućeni.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

No, da su manje razlike u Europi, da su sva tržišta hipotetski u posljednjih pet godina bila na europskom prosjeku, to bi bilo otključalo ugrubo četiri bilijuna dolara imovine mirovinskih fondova, a tržišna kapitalizacija na europskim burzama bila bi veća za tri bilijuna dolara, ili za gotovo četvrtinu.

Prvi konkretni koraci prema uniji tržišta kapitala počinju akcijskim planom u rujnu. Dosad je trajala faza konzultacija svih zainteresiranih strana koji su stotine svojih ideje poslali Komisiji.

Najprije na red dolaze izmjene direktive za izradu prospekta kako bi se tvrtkama olakšao i pojeftinio izlazak i potraga za kapitalom na burzi. Potom slijedi oživljavanje sekuritizacije koja bi trebala kreditorima, posebno bankama, dati mogućnost da dio zamrznute imovine pretvore u likvidnu i oslobode novac za kreditiranje tvrtki i stvaranje gospodarskog rasta.

Nitko od upućenih ne očekuje da će se unija tržišta kapitala realizirati u potpunosti u mandatu trenutne Europske komisije, pod palicom Jean Claude Junckera do 2019. godine, no dio barijera će se ukloniti.

Na vrlo dugom štapu ostaju politički iznimno osjetljiva pitanja poput razlika u poreznim sustavima, čije rješavanje zahtijeva jednoglasje svih članica, pa će porezi kočiti tokove kapitala još godinama.