BLOK umirovljenici zajedno (BUZ) kritizirao je premijera Andreja Plenkovića zbog njegovih izjava o rastu hrvatskog gospodarstva i mirovina, javlja N1.
Iz BUZ-a tvrde da rast BDP-a od 1,7 posto sam po sebi nije dokaz gospodarskog uspjeha. Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika kaže da Hrvatska već godinama bilježi snažan priljev europskog novca, dok visoka inflacija također utječe na nominalni rast BDP-a.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
„Izjave premijera Andreja Plenkovića o „uspješnom“ hrvatskom gospodarstvu i rastu mirovina još su jedan PR pokušaj da se statistiku predstavi kao dobar životni standard građana, ali usprkos bombonima iz njegovih usta više od 700 tisuća umirovljenika i dalje ne živi u statističkom standardu, već u sve većem siromaštvu.
Prikazivati rast BDP-a od 1,7 posto kao neki uspjeh potpuno je pogrešno jer navedeni postotak nije nikakav dokaz gospodarskog uspjeha. Hrvatska već godinama bilježi snažan priljev europskog novca i istodobno visoku inflaciju, što generira rast BDP-a.
Ono što sam Plenković pritom prešućuje jest ono što građani i gospodarstvo itekako osjećaju – činjenicu da rast BDP-a nije isto što i rast proizvodnje, koja je u konstantnom padu, uz sve lošiju konkurentnost i pad životnog standarda.
I zato je posebno zanimljivo da premijer govori o 22 uzastopna kvartala rasta, a gotovo nikada ne govori o strukturi tog rasta, produktivnosti, demografskom pražnjenju zemlje i činjenici da Hrvatska sve više ovisi o uvozu, turizmu, državnoj potrošnji i europskom novcu.
Još je bezočniji pokušaj da se redovito usklađivanje mirovina ponovno predstavi kao „povećanje mirovina“. Nije, gospodine Plenkoviću, nije to nikakvo povećanje mirovina. Usklađivanje nije nikakav poklon Vlade umirovljenicima, nego zakonski mehanizam kojim se mirovine prilagođavaju rastu plaća i cijena.
A nakon ovog usklađivanja prosječna mirovina od napuhanih 768 eura i dalje je daleko od mirovine koja bi umirovljenicima omogućila dostojan život.
Obećanje da će prosječna mirovina do kraja mandata dosegnuti 800 eura zato više sliči na prodavanje magle nego na ozbiljnu mirovinsku politiku. Pravo pitanje nije samo koliko će mirovina nominalno iznositi, nego koliko će iznositi u odnosu na prosječnu plaću, a taj se odnos godinama nije bitno promijenio. HZMO-ovi podaci pokazuju da je udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći i dalje onoliko koliko je bio i prije 10 godina, cca 47 posto.
Nama treba prosječna mirovina iznad 60 posto prosječne plaće, a ovakvom politikom to se neće nikada dogoditi.
I još nešto, posljednje usklađivanje matematički je izračunato na 5,38 posto, a političkom odlukom zaokruženo na 5,40 posto. Dakle, ako je političkom odlukom bilo moguće dodati tih 0,02 posto, a jeste, onda je očito da pitanje nije matematika nego politička volja kojom se umjesto usklađenja od 5,4 posto moglo političkom odlukom odrediti i 15,4 posto.
Hrvatski umirovljenici ne trebaju još jednu PR statističku akrobaciju. Trebaju mirovine od kojih se može živjeti. Ne tražimo 800 eura kao politički trik, nego da mirovina bude više od 60 posto prosječne plaće kao ciljani standard dostojanstva za umirovljenike.“
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
„Izjave premijera Andreja Plenkovića o „uspješnom“ hrvatskom gospodarstvu i rastu mirovina još su jedan PR pokušaj da se statistiku predstavi kao dobar životni standard građana, ali usprkos bombonima iz njegovih usta više od 700 tisuća umirovljenika i dalje ne živi u statističkom standardu, već u sve većem siromaštvu.
Prikazivati rast BDP-a od 1,7 posto kao neki uspjeh potpuno je pogrešno jer navedeni postotak nije nikakav dokaz gospodarskog uspjeha. Hrvatska već godinama bilježi snažan priljev europskog novca i istodobno visoku inflaciju, što generira rast BDP-a.
Ono što sam Plenković pritom prešućuje jest ono što građani i gospodarstvo itekako osjećaju – činjenicu da rast BDP-a nije isto što i rast proizvodnje, koja je u konstantnom padu, uz sve lošiju konkurentnost i pad životnog standarda.
I zato je posebno zanimljivo da premijer govori o 22 uzastopna kvartala rasta, a gotovo nikada ne govori o strukturi tog rasta, produktivnosti, demografskom pražnjenju zemlje i činjenici da Hrvatska sve više ovisi o uvozu, turizmu, državnoj potrošnji i europskom novcu.
Još je bezočniji pokušaj da se redovito usklađivanje mirovina ponovno predstavi kao „povećanje mirovina“. Nije, gospodine Plenkoviću, nije to nikakvo povećanje mirovina. Usklađivanje nije nikakav poklon Vlade umirovljenicima, nego zakonski mehanizam kojim se mirovine prilagođavaju rastu plaća i cijena.
A nakon ovog usklađivanja prosječna mirovina od napuhanih 768 eura i dalje je daleko od mirovine koja bi umirovljenicima omogućila dostojan život.
Obećanje da će prosječna mirovina do kraja mandata dosegnuti 800 eura zato više sliči na prodavanje magle nego na ozbiljnu mirovinsku politiku. Pravo pitanje nije samo koliko će mirovina nominalno iznositi, nego koliko će iznositi u odnosu na prosječnu plaću, a taj se odnos godinama nije bitno promijenio. HZMO-ovi podaci pokazuju da je udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći i dalje onoliko koliko je bio i prije 10 godina, cca 47 posto.
Nama treba prosječna mirovina iznad 60 posto prosječne plaće, a ovakvom politikom to se neće nikada dogoditi.
I još nešto, posljednje usklađivanje matematički je izračunato na 5,38 posto, a političkom odlukom zaokruženo na 5,40 posto. Dakle, ako je političkom odlukom bilo moguće dodati tih 0,02 posto, a jeste, onda je očito da pitanje nije matematika nego politička volja kojom se umjesto usklađenja od 5,4 posto moglo političkom odlukom odrediti i 15,4 posto.
Hrvatski umirovljenici ne trebaju još jednu PR statističku akrobaciju. Trebaju mirovine od kojih se može živjeti. Ne tražimo 800 eura kao politički trik, nego da mirovina bude više od 60 posto prosječne plaće kao ciljani standard dostojanstva za umirovljenike.“
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu