U sklopu novoga Zakona o radu (ZOR) Vlada razmatra i mogućnost da se umirovljenicima dopusti nastavak rada u nepunom radnom vremenu (do četiri sata na dan) bez zamrzavanja mirovine.

Za razliku od Hrvatske, gdje se detalji tek očekuju, u Europskoj uniji (EU) to rješenje koriste već godinama. Rad umirovljenika bez zadrške podržava više od 60 posto građana EU, broj starijih radnika koji žele ostati aktivni i nakon dobi za umirovljenje stalno raste, a oko 11 posto u dobi od 65-69 godina danas još radi. Tvrdi to profesor splitskoga Ekonomskog fakulteta Željko Mrnjavac, no kaže i da postoje strahovi. Izraženiji su u zemljama s visokom stopom nezaposlenosti mladih jer je, kaže pogrešna, "prva asocijacija da zadržavanje starijih u svijetu rada oduzima šansu mladima!" "Tržište rada nije igra nulte sume, nije nužno da što jedan dobiva to drugi gubi! Mladi i stari radnici nisu apslutni supstituti. Ni u jednoj zemlji nisu pronađeni dokazi da bi na makroekonomskoj razini povećanje aktivnosti starijih moglo ugroziti zapošljivost mladih", tvrdi Mrnjavac dodajući da, uostalom, ni povećanje zapošljavanja žena u proteklih 50 godina nije istjeralo isti broj muškaraca s tržišta rada.

Smatra da zbog demografskih trendova u Hrvatskoj, ali i zato što je svaka sljedeća generacija koja pristiže u dob za umirovljenje veća od mlade generacije koja ulazi u radnu dob, produljavanje radnog vijeka i aktiviranje radno sposobnih umirovljenika, nije samo poželjno već i nužno. Novo rješenje pozdravlja i predsjednik Uprave portala MojPosao Igor Žonja. Bolje uređena društva došla su do tog zaključka, navodi, a nije sramota ugledati se na prakse drugih zemalja i primijeniti sve što se pokazalo dobrim."Komentari mogu biti negativni jer je u Hrvatskoj visoka nezaposlenost, osobito mladih. No, smatram da svi trebaju imati mogućnost raditi ako to žele", ističe Žonja, koji bi, kaže, osobno volio raditi cijeli život koliko god mu zdravlje bude dopuštalo, vjeruje da je to najbolje za svakog čovjeka. Prema riječima Željka Ivančevića, lobista u Bruxellesu i prvog direktora HUP-a, Finska, Velika Britanija, Litva, Nizozemska, Švedska, Irska, Danska, Rumunjska, Estonija, Cipar, Latvija i Portugal imaju više radnoaktivnih umirovljenika od 11 posto EU prosjeka.

Iskustva EU su, kaže, raznolika, a intenzivniji je rad umirovljenika u zemljama gdje je ugovaranje povremenih poslova najčešće, pa prednjači Nizozemska. Umirovljenici se najčešće zapošljavaju u sektoru poljoprivrede, ribarstva i šumarstva (25,4 posto), navodi Ivančević, a slijede trgovina, profesionalne aktivnosti (menadžment, odvjetnici) te istraživanja, zdravstvo, proizvodnja i školstvo. U Njemačkoj 48 posto zaposlenih u lokalnim tiskanim medijima čine umirovljenici, a većina konzultanata i trenera za startup poduzeća u Austriji i Nizozemskoj umirovljeni su menadžeri. "Različiti su motivi za zapošljavanja i uglavnom se, ovisno o tome, definiraju percepcije te pojave. Kreću se od ocjene da je to još jedan vid uskaćivanja prava na uživanje u mirovini do toga da je posrijedi dobar način integracije treće generacije i omogućavanje da se osjećaju korisnima, posebno ako mogu prenostiti svoja bogata iskustva.

Uvažavajući poznata iskustva i aktualno stanje u Hrvatskoj, sklon sam ocjeni da je uvođenje te mogućnosti dobro bez obzira na motive i specifične okolnosti", poručuje Ivančević.  Više od trećine osoba pred umirovljenjem u EU, ističe Mrnjavac, želi nastaviti raditi  i nakon umirovljenja. Takvih kojima je motiv mala mirovima manje je od petine. Više od polovice njih radili bi neovisno o iznosu plaće jer se žele osjećati korisni i u kontaktu s aktivnim okruženjem. U EU se pokazuje i sljedeće: što je viša razina obrazovanja, to je veća vjerojatnost da će osoba biti aktivna nakon umirovljenja. Gotovo svi aktivni umirovljenici rade na poslovima sa skraćenim radnim vremenom i, konačno, velik broj poslova danas ne zahtijeva veliku fizičku snagu, pa je produljenje radnog vijeka u velikom broju slučajeva zapravo moguće. Što se poslodavaca tiče, Mrnjavac ističe da oni vrednuju starije radnike: iskusniji su, stabliniji i fleksibilniji od mladih, a nemaju pretenzija za napredovanje i povećanje plaće.