Koliko god Vlada nastojala ubrzati privatizaciju državnih poduzeća, ostvarenje tog cilja joj zapinje, a ne “sabotiraju” je u tome samo sindikati, nego i državna birokracija. Iako je još odavno državni porftelj objedinjen i sve su dionice različitih državnih institucija došle u porftelj Hrvatskog fonda za privatizaciju, HFP tim dionicama može samo upravljati, no ne i samostalno odlučivati o prodaji. Svaku prodaju koju najprije odobri Upravni odbor HFP-a prije oglašavanja moraju još odobriti i upravna tijela ostalih državnih institucija koje posjeduju dionice, a najčešće je riječ o Državnoj agenciji za sanaciju banaka ili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Rješavanje tog problema koji usporava privatizaciju iz Vlade već se godinama najavljuje, a posebice u odnosu s HZMO-om, koji u pojedinim slučajevima doslovno blokira privatizacijske projekte, no ta praksa još do danas nije prestala.
Suglasnost za prodaju
Najnoviji je slučaj kulminirao upravo ovih dana, a riječ je o dugogodišnjim gubitašima iz turističkog sektora, hotelima Podgora i Hotelima Živogošće, za koje je Upravni odbor HFP-a još u srpnju odobrio objavu natječaja. Upravno vijeće HZMO-a ni nakon četiri mjeseca nije dalo suglasnost za prodaju. Štoviše, na posljednjoj sjednici prije nekoliko dana predstavnici umirovljenika uspjeli su nadglasati predstavnike Vlade i poslodavaca, te dio sindikata koji su podržavali prodaju udjela u Podgori i Živogošću, te je to tijelo uskratilo Fondu odobrenje prodaje. Ivan Nahtigal, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske, na Upravnom je vijeću takav stav argumentirao niskom cijenom istaknutom u natječajima, tvrdeći da oba hotelska društva imaju vrijednu imovinu. Međutim, svima koji prate situaciju u ta dva poduzeća, koja inače ni nakon pet pokušaja prodaje nisu pobudila interes kupaca, poznato je da su gubici tvrtki višestruko veći od procijenjene imovine. Udjel od 80,34 posto u Živogošću, što je uključivalo dionice HZMO-a, trebalo se ponuditi uz diskont od 80 posto, odnosno po početnoj cijeni od 18 milijuna kuna. No kako je i resorni ministar Božidar Kalmeta istaknuo na sjednici na kojoj se razmatralo natječaje za dalmatinske hotele, objekti su u vrlo lošem stanju, nisko su kategorizirani, a loše je i financijsko stanje tvrtke, koja godišnje stvara 6 do 7 milijuna kuna gubitka. Uza sve, budući kupac te tvrtke unaprijed bi morao preuzeti sve obveze, zaposlenike i odreći se traženja ratne štete na hotelima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu