S obzirom na stanje u kojem je danas Europska unija, može se reći da je potrebnija Hrvatska Europskoj uniji nego obrnuto, zaključak je koji je iznio Srećko Horvat u svom članu objavljenom na portalu Opendemocracy.net.

Srećko Horvat u medijima je predstavljan kao hrvatski filozof, novinar i aktivist. Autor je nekoliko knjiga, mnogi su njegovi članci objavljeni u Monthly Reviewu, Le Monde Diplomatiqueu, Eurozineu, a prevedeni su na njemački, francuski, mađarski, poljski… Direktor je Subversive Festivala.

Kako je Hrvatska izabrala EU?

Horvat kaže kako ulazak Hrvatske u Europsku Uniju podsjeća na šalu o doktoru i pacijentu, kada doktor pacijentu kaže da ima dobru i lošu vijest i pita ga koju želi čuti prvu. Pacijent izabere prvo lošu vijest. "Loša vijest je da imate rak", kaže doktor, " ali ne brinite, dobra vijest je da imate i Alzheimerovu bolest, stoga ćete dok dođete kući već zaboraviti na lošu vijest". Ne zvuči li to kao i ulazak Hrvatske u EU, pita se autor. Loša vijest je da je Hrvatska u velikoj političkoj i ekonomskoj  krizi, gdje afere vezane uz korupciju eruptiraju gotovo svakodnevno, a i nezaposlenost raste. Dobra vijest je: "Bez brige, ući ćete u EU?".

Referendum o ulasku Hrvatske u EU bio je popraćen uvjeravanjima SDP-a i HDZ-a da ne postoji alternativa, a i general Ante Gotovina,  nekoć viđen kao prepreka za ulazak Hrvatske u EU, pozvao je narod za glasuje u korist EU, podsjeća Horvat. Zahvaljujući kampanji koja je koštala 600.000 eura, jedan od glavnih argumenata za ulazak Hrvatske u EU bio je: Ako ne uđemo u EU, ostat ćemo na Balkanu. Na referendum je izašlo tek 43 posto građana, što je najniža razina među svim članicama EU.

Zbogom demokracijo

Horvat opisuje današanje prilike u EU. Prošle godine Europska unija se suočila s prosvjedima i općim štrajkovima – od Španjolske, Portugala i Grčke pa do Engleske, Mađarske, Rumunjske i buduće članice Hrvatske. Postoji nova anti-demokratska tendencija u EU, kaže. Veliku prijetnju demokraciji predstavljaju nove tehnokrastke elite na vlasti, ljudi koji izazivaju nove nacionalističke tendencije i koji imaju jednu zajedničku stvar: svi su radili u Goldman Sachsu. To su ljudi kao što su Mario Monti, Mario Draghi ili Lucas Papademos. Lucas Papademos najbolje opisuje što nije u redu s EU danas, uočava Horvat. Ako se poigrate s njegovim prezimenom možete isčitati: 'pa-pa demokracijo'. Referendum o ulasku Hrvatske u EU još je jedan dokaz demokratskog deficita Europske Unije, jer je referendum raspisan nakon što je već sve ostalo obavljeno, odnosno Hrvatska je već zatražila ulazak u EU a pregovori su već započeti, pojašnjava.

Bijeg s Balkana

Ulazak Slovenije u EU mnogi su tumačili kao ostavljanje Balkana iza, te približavanje europskom načinu života, europskim trendovima. To  je jedan od argumenata kojim se služe i zagovornici ulaska Hrvatske u EU. No ako pogledamo malo bolje, upozorava Horvat, možemo primijetiti da se Europa 'balkanizirala', a Balkan se 'europeizirao'. Ovo se može pojasniti pomoćui tri mita koja kruže Balkanom, kaže Horvat. Prvi mit je da kada uđemo u EU, bit će manje korupcije. No slučaj Ive Sanadera koji je optužen za korupciju ruši taj mit. Naime, Sanader je optužen za nekoliko korupcijskih afera, uključujući i austrijsku banku (Hypo-Alpe Adria) i mađarsku naftnu kompaniju (MOL). Bez 'europskih' partnera, ne bi bio uključen u korupcijske afere, naglašava Horvat.

Drugi mit glasi: "Kada uđemo u EU, bit će više napretka". Dovoljno je progledati 'napredak' PIIGS zemalja, koje odnedavno nazivaju GIPSI, rezonira Horvat. "Kada uđemo u EU, imat ćemo veću stabilnost", treći je mit koji Horvat razbija. Među ostalim, Horvat napominje kako je jedan od preduvjeta za ulazak u EU to da zemlja bude članica NATO-a, 'koji i nije poznat po ' jačanju procesa pomirenja', ako se uzmu u obzir rat u Libiji i drugim mjestima'.

Možda je vrijeme za promjenu uloga u vicu o liječniku i pacijentu, poručuje. Loša vijest je da je EU u velikoj političkoj i gospodarskoj krizi, s korupcijskim aferama koje svakodnevno eruptiraju a stopa nezaposlenosti raste. Dobra vijest je da Hrvatska ulazi u EU: upravo bi ulazak Hrvatske trebao dati novi kredibilitet i legitimitet Europskoj uniji u stanju u kakvom se nalazi. U tom smislu, zaključuje Horvat, može se reći da EU više treba Hrvatsku nego Hrvatska EU u ovakom stanju u kakvom jest.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom