Je li ulazak Hrvatske u nadolazeću bankarsku uniju čiji se temelji udaraju po briselskim hodnicima spasonosno rješenje? Ako je suditi prema razmišljanju nosioca izvršne vlasti, odgovor je potpuno pozitivan, ali su se na okruglom stolu Financijske arene koju je organizirala Infoarena u zagrebačkom hotelu Esplanade čule i stvari o kojima treba dobro promisliti prije nego se Hrvatska odluči na taj korak.

Ovakva bankarska unija koja je zamišljena kao snažnije regulatorno bankovno povezivanje unutar eurozone kako bi se izbjegle krize u budućnosti koje danas tresu EU, donijet će Hrvatskoj kao nečlanici eurozone nekoliko dobrih rješenja, ali i nekoliko nepoznanica o čemu još uvijek raspravljaju u Bruxellessu. 

Guido Ravoet, izvršni direktor Europske bankarske federacije, smatra da će i nečlanice eurozone, koje sasvim dobrovoljno odlučuju o ulasku u bankarsku uniju što će biti obvezna za članice eurozone, smatra da će Hrvatska na taj način ući pod zaštitni kišobran EU. Martina Drvar, glavna savjetnica Hrvatske narodne banke u načelu se složila s tim, ali upozorava da postoji jedan pravni i jedan praktični problem u prijedlogu o bankarskoj uniji zbog kojih stvari i nisu tako jasne. Prije svega, osnivački ugovori koji se odnose na Europsku centralnu banku propisuju  da njezine odluke donosi Vijeće guvernera u kojemu sjede samo članice eurozone. Samo ono, prema prijedlogu bankarske unije, može donositi odluke koje će se odnositi i na zemlje izvan eurozone. To je slično kao da u Hrvatskoj narodnoj banci sjede predstavnici Crne Gore ili Bosne i Hercegovine na koje se odnose odluke HNB-a, ali nemaju prava glasa unutar njegovog odbora, komentirali su neki na okruglom stolu.  

Druga praktičnija strana problema na koji je upozorio i Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, je da novac Europskog stabilizacijskog mehanizma i dva fonda za spašavanje financijskih sustava zemalja mogu koristiti samo članice eurozone. "U tom slučaju dobijamo prilično kompliciranu proceduru. Likvidnost je u slučaju krize je uvijek prva na udaru. Nama je bitno da možemo koristiti taj mehanizam i da u slučaju najgoreg možemo nelikvidnost rješavati preko ESM-a", istakla je Drvar.