EN DE

Ulaganja su podbacila, oči uprte u 2,5 mlrd. kn JPP-a

Autor: Suzana Varošanec
04. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Javna poduzeća u roku tri tjedna moraju dostavili CEI-u nacrte strategije razvoja, privatizacije i restrukturanja te gdje bi ulagali

Državne tvrtke u prvih sedam mjeseci ove godine investirale su 527 milijuna eura što iznosi 28 posto ulaganja koja su 2012. planirana u iznosu od 1,875 milijardi eura. Posrijedi je zbirni podatak kojega neslužbeno iznose iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), a koji zapravo govori o niskoj prosječnoj realizaciji, te je očito da će Vlada trebati pogurati. Perjanice su Janaf i HEP Grupa, a na začelju je Ina. Potvrđuje se i da će se glavnina investicijskih aktivnosti u javnom sektoru odvijati u posljednjem tromjesečju ove godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pored toga valja očekivati i pokretanje 2,5 milijardi kuna vrijednih novih projekata javno-privatnog partnerstva (JPP) koji će do kraja godine biti izloženi tržišnoj utakmici, ali i završnicu pripreme više kapitalnih energetskih projekata. Prije svega se to odnosi na TE Plomin C čiji bi strateški partner trebao biti poznat do kraja ožujka 2013. Sa zanimanjem se čeka rasplet sudbine podzemne HE Ombla nakon što krajem rujna budu predstavljene nove studije, a za nekoliko mjeseci izgledan je završetak pripremnih radnji konzultanata za lokacijsku dozvolu za LNG terminal – strateški najvažniji energetski projekt za koji vlada veliki interes mogućih strateških partnera. Očekuje se i da će se do kraja godine povećati broj instaliranih megavata u vjetroelektranama s 129 MW na 163 MW, no odmah u 2013. kreću privatne investicije u vjetroparkove koje su teške 287 milijuna eura. Riječ je o investicijama na sedam lokacija: u Segetu, Jelinku, Benkovcu, dvije lokacije kod Trilja, u dubrovačkom primorju i Danilu kod Šibenika. Trebale bi krenuti na bolje i aktivnosti u području energetske obnove javnih zgrada gdje bi unatoč tome što se projekti zasad razvijaju nešto sporijim tempom od planiranog, u postupak do kraja 2012. trebalo ući više od 500 javnih zgrada. Ključne podatke od javnih poduzeća, uključujući i one koje je dala Ina zaključno s lipnjom, a koje po novome prikuplja CEI, čine jedinstvenu bazu podataka. Značajna je po tome što po prvi put na jednom mjestu omogućuje Vladi detaljni uvid u realizaciju investicijskih planova javnog sektora, te služi donošenju srednjoročnih razvojnih planova. S obzirom na to da su prve informacije o podbačaju ulaganja u javnom sktoru neslužbenog karaktera, svi detalji o tome kako teku u pojedinim tvrtkama javne investicije bit će poznati vrlo brzo, konkretno 1. listopada.

Državne tvrtke u prvih sedam mjeseci ove godine investirale su 527 milijuna eura što iznosi 28 posto ulaganja koja su 2012. planirana u iznosu od 1,875 milijardi eura. Posrijedi je zbirni podatak kojega neslužbeno iznose iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), a koji zapravo govori o niskoj prosječnoj realizaciji, te je očito da će Vlada trebati pogurati. Perjanice su Janaf i HEP Grupa, a na začelju je Ina. Potvrđuje se i da će se glavnina investicijskih aktivnosti u javnom sektoru odvijati u posljednjem tromjesečju ove godine.

Pored toga valja očekivati i pokretanje 2,5 milijardi kuna vrijednih novih projekata javno-privatnog partnerstva (JPP) koji će do kraja godine biti izloženi tržišnoj utakmici, ali i završnicu pripreme više kapitalnih energetskih projekata. Prije svega se to odnosi na TE Plomin C čiji bi strateški partner trebao biti poznat do kraja ožujka 2013. Sa zanimanjem se čeka rasplet sudbine podzemne HE Ombla nakon što krajem rujna budu predstavljene nove studije, a za nekoliko mjeseci izgledan je završetak pripremnih radnji konzultanata za lokacijsku dozvolu za LNG terminal – strateški najvažniji energetski projekt za koji vlada veliki interes mogućih strateških partnera. Očekuje se i da će se do kraja godine povećati broj instaliranih megavata u vjetroelektranama s 129 MW na 163 MW, no odmah u 2013. kreću privatne investicije u vjetroparkove koje su teške 287 milijuna eura. Riječ je o investicijama na sedam lokacija: u Segetu, Jelinku, Benkovcu, dvije lokacije kod Trilja, u dubrovačkom primorju i Danilu kod Šibenika. Trebale bi krenuti na bolje i aktivnosti u području energetske obnove javnih zgrada gdje bi unatoč tome što se projekti zasad razvijaju nešto sporijim tempom od planiranog, u postupak do kraja 2012. trebalo ući više od 500 javnih zgrada. Ključne podatke od javnih poduzeća, uključujući i one koje je dala Ina zaključno s lipnjom, a koje po novome prikuplja CEI, čine jedinstvenu bazu podataka. Značajna je po tome što po prvi put na jednom mjestu omogućuje Vladi detaljni uvid u realizaciju investicijskih planova javnog sektora, te služi donošenju srednjoročnih razvojnih planova. S obzirom na to da su prve informacije o podbačaju ulaganja u javnom sktoru neslužbenog karaktera, svi detalji o tome kako teku u pojedinim tvrtkama javne investicije bit će poznati vrlo brzo, konkretno 1. listopada.

Prema najavama prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, Vlada će tada prezentirati rezultate investicijskih aktivnosti svih javnih poduzeća, a već je jasno da je mogući kamen spoticanja oko Ine zbog skromnih investicija – 18 posto od 225 milijuna eura. Također se neslužbeno doznaje da upravo stoga javna poduzeća u sljedeća tri tjedna moraju dostavili u CEI svoje nacrte strategije razvoja, privatizacije i restrukturanja. Od novih uprava očekuje se i da se u tom roku izjasne o svojim razvojnim planovima kao i potrebama za investicijama, a CEI je od većine javnih tvrtki dobio najavu da će već tijekom ovog tjedna one ispoštivati tu obvezu. Sve državne tvrtke upoznate su i s aktivnostima CEI-a vezanim uz nastojanje da Vlada i Sabor donesu stategiju prostornog plana RH u kojoj bi svi razvojni projekti trebali biti ucrtani, od termo objekata, trasa pruga do cesta. Iz toga bi se mogli iščitati srednjoročni planovi investicija. Uz sučeljavanje Vlade s podacima javnih poduzeća izvjesno je da bi krvnu sliku investicija mogla popraviti najava niza JPP projekata. Od listopada do kraja godine sukcesivno će biti objavljivani blokovi natječaja za realizaciju JPP projekata u iznosu od 2,5 milijardi kuna. Najveći projekt tog tipa je Trg pravde u Zagrebu, te stoji 998 milijuna kuna, a ostali se uglavnom odnose na škole. Najbolnija točka sa stajališta pokretanja i razvoja ostaje energetska obnova zgrada. To se tržište u sljedećih 10 godina procjenjuje na 20 milijardi kuna od čega 8 mlrd. kuna otpada na javne zgrade. Trenutačno je kočnica tih projekata u njihovoj složenosti, te manjku iskustva građevinskih tvrtki što bi se trebalo uskoro riješiti kroz edukaciju koju CEI priprema. Dosad je 31 objekt bio u natječaju, 11 ih je prošlo, a ostali su propali zbog krivih podataka ili manjka zainteresiranih ponuđača. Resorno ministarstvo graditeljstva napravilo je 105 energetskih pregleda javnih zgrada, a za 30 posto njih je CEI konstatirao da je energetska obnova neisplativa.

Zainteresirano

TE Plomin C
Dokumentaciju za TE Plomin C otkupilo je 50-ak zainteresiranih tvrtki, a ozbiljnih je navodno 7 do 8 ponuda. Kriteriji za odabir izvođača biti će visina investicije s obzirom na tehničko rješenje, iskoristivost elektrane, vrijeme izgradnje i postotak offseta.

Planovi s obnovljivim izvorima

Mijenjat će se kriteriji za privatne investitore
CEI će tijekom 2013. pripremiti sve lokacije koje se nalaze na državnom zemljištu, te nakon toga raspisati natječaj za pravo služnosti na zemljište za oko 800 MW u projektima obnovljivih izvora energije. Čini se da će kriterije za privatne investitore mijenjati jer prema postojećim propisima država na temelju prava služnosti danog na 20 godina ostvaruje samo 1,5 posto prihoda od prodaje električne energije. To se područje (OIE) dosad stihijski razvijalo, a sada će biti dio novog sustava s mogućnošću da država preuzme ulogu developera.

LNG terminal na Krku

Računa se na suradnju s Poljacima
Za LNG terminal na Krku traje postupak izrade studije isplativosti koji radi danska konzultantska tvrtka Coni. Studija utjecaja na okoliš trebala bi biti izrađena najkasnije u svibnju 2013., neslužbeno doznajemo u CEI-u. Tako bi se mogla dobiti lokacijska dozvola, a potvrđeno je da se računa na suradnju sa sličnim poljskim terminalom koji će biti završen 2014. Suradnja dva terminala navodno bi obuhvatila Srednju Europu. Inače, HEP još nije dobio procjenu vrijednosti zemljišta na Krku što je bitno zbog razgovora s Hypo bankom oko kupovine zemljišta.

Ulaganja javnih poduzeća
plan 1,875 mlrd. eura za 2012.
28% plana realizirano do kraja srpnja, ili 527 milijuna eura
Janaf i HEP perjanice, a Ina podbacila (na 18% od plana ulaganja s krajem lipnja)

Projekti JPP-a
kraja godine natječaji vrijedni oko 330 milijuna eura:
listopad: oko 100 mil. eura (2 bolnice, 16 škola, 2 skladišta MORH-a)
studeni: oko 130 mil. eura
(Trg pravde u Zagrebu)
prosinac: 100 mil. eura
(16 škola, Hrvatski državni
arhiv u Kerestincu)

Projekti energetske obnove zgrada
potencijal poslova 2 mlrd. kuna godišnje
napravljeno 105 projektnih zadataka, 31 objekt bio na natječaju, a 20 ih je poništeno
13. rujna otvaraju se ponude na natječaj za usluge energetskog pregleda i energetskog certificiranja 300 zgrada javnih namjena (natječaj vrijedan 2,7 mil. kuna)
do kraja godine očekuje se više od 500 javnih zgrada u postupku

Veliki projekti
TE Plomin, Blok C – 14. rujna završava pretkvalifikacijski postupak, odabir strateškog partnera do kraja ožujka 2013.
HE Ombla – do kraja rujna gotove studije HEP-a i EBRD-a, pa slijedi odluka o tome ide li se u gradnju
LNG na Krku – u roku 5 mjeseci gotove feasibility studija i studija utjecaja na okoliš koje rade danski konzultanti

Ulaganja u obnovljive izvore energije
u pogonu 129 MW, do kraja godine još 34 MW
iduće godine će kroz privatna ulaganja od 280 milijuna eura u vjetroelektrane na 7 lokacija biti instalirano još 199 MW
u 2013. počinju natječajne pripreme za sve lokacije za obnovljive izvore energije za pravo služnosti na državnoj zemlji na 20 godina
do 2020. trebali bismo imati instalirano još 800 MW iz obnovljivih izvora, što ukupno iznosi 1200 MW (obveza prema EU)

Autor: Suzana Varošanec
04. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close