Računi ulagača u Ingrine komercijalne zapise u utorak su ostali zakinuti za nešto više od četiri milijuna eura: kompanija ih je, naime, na Zagrebačkoj burzi obavijestila da neće biti u mogućnosti isplatiti zapise. Bez ustezanja krivca za ‘default’ svojih obveza iz 13., očito nesretne, tranše Ingra je identificirala u državi, Gradu Zagrebu i državnim tvrtkama od kojih neuspješno pokušava naplatiti više od 45 milijuna kuna potraživanja.

“S obzirom na poremećaje na međunarodnim i domaćem financijskom tržištu, Ingra nije uspjela provesti planirano refinanciranje do kraja 2011., što je također otežalo iskup ove tranše komercijalnih zapisa”, stoji u priopćenju Uprave odaslanom Zagrebačkoj burzi. Unatoč ‘defaultu’ tvrtka i vjerovnici nastavljaju intenzivne pregovore, a službenih informacija osim poruke da “Ingra i dalje aktivno radi na više alternativnih rješenja kako bi u što skorijem roku podmirila dospjelu obvezu”. U utorak je održan sastanak kupaca komercijalnih zapisa i Ingre na kojem je dogovoreno da će se kao jedno od rješenja tražiti u smjeru da Ingra isplati kamate na dospjele zapise (ili barem da se na to obveže pismom namjere ili nekim drugim tipom garancije). Dobiju li takvu garanciju, ulagači bi pristali ponovno financirati novu tranšu komercijalnih zapisa, neslužbeno doznajemo iz krugova bliskih vjerovnicima. “Ingra je tvrtka koja ima veću imovinu od obveza, a u problemima se našla jer građevinski sektor stoji, a potraživanja koje ima sama ne može naplatiti. Zašto onda ubiti tvrtku pa da nikad ne naplatimo dug?”, prokomentirao je jedan veći ulagač u Ingrine zapise. “Problem je”, kaže, “što svi pušu na hladno i nitko se prvi ne želi dodatno izložiti u ovakvoj situaciji na tržištu već svi gledaju kako će drugi postupiti”. Premda u Ingri nisu željeli službeno komentirati pregovore, iz dobro upućenog izvora doznajemo da bi se “dogovor trebao postići kroz par dana” o čemu će se ZSE izvijestiti priopćenjem. Kako saznajemo iz Uprave Ingre, alternativna riješenja koja se traže kako bi se podmirile dospijele obveze uključuju razgovore s bankama i mirovinskim fondovima. “Imamo razumijevanje vjerovnika, čekamo da se tržišta malo smire da možemo provesti program refinanciranja prema planu. Kratkoročne obveze mogli bismo normalno financirati da imamo zdravi novčani tijek, primjerice, od zakupnine Arene”, ističe naš sugovornik blizak tvrtki koji je želio ostati anoniman.

Prema procjenama, Ingra ima oko 50 milijuna eura dugoročnih obveza te 20 milijuna eura vrijedne obveznice, koji su ključni dio programa refinanciranja. Predsjednik Nadzornog odbora i bivši predsjdenik države Stipe Mesić nije htio komentirati stanje u kompaniji. Preko tajnice tek je poručio da se “sve odluke donose u dogovoru s Upravom”. Prema Ingrinim izračunima iz prošle godine, Holding je za troškove zakupa Arene i operativne troškove dugovao 30 milijuna kuna te još 17,7 milijuna kuna za depozit koji služi kao jamstvo plaćanja godišnje rate zakupnine za dvoranu, zbog čega je ona bila zatvorena na nekoliko dana. Ni iz Ingre niti iz Grada i Holdinga nisu htjeli komentirati trenutno stanje duga. Jedno od potraživanja Ingre prema državi je i Klinika za tumore za koju očekuju šest milijuna kuna koliko se navodno sakupilo u aneksima ugovora tijekom gradnje. Najveći vlasnici neisplaćenih zapisa skrivaju se iza tri skrbnička računa u Raiffeisen banci, a ukupno drže 2,5 milijuna eura. Fondovi ST Investa – ST Cash i ST Balanced zajedno drže gotovo 492 tisuće eura, dok Croatia osiguranje drži 367,5 tisuća eura. Skrbnički račun u Erste banci ima 327 tisuća eura, 218 tisuća je na skrbi u RBA, a 147 tisuća eura u PBZ-u. Prema podacima iz depozitorija, Ingra u opticaju na tržištu kapitala ima dvije tranše komercijalnih zapisa i obveznice. Jučer dospjela tranša od 4,4 milijuna eura te tranša od 4,7 milijuna kuna koja dospijeva 8. svibnja. Izdane obveznice vrijedne 162,4 milijuna kuna na naplatu stižu u prosincu 2016.

Rasprodaja na burzi

Cijena se sunovratila, no uz jači promet
Iako obavijest Ingre o nemogućnosti isplate komercijalnih zapisa nije iznenadila investitore, tržište je nakon skidanja obustave trgovanja reagiralo rasprodajom dionica i padom cijene. Do kraja dana vlasnika je promijenilo više od 277.000 dionica uz promet od 1,44 milijuna kuna, a cijena dionice u konačnici je pala za gotovo 19 posto; na kraju dana vrijedila je 5,19 kuna po komadu. Burzovni igrači veći promet od uobičajenog objašnjavaju činjenicom da su pojačani prometi uobičajena reakcija na izrazito loše i/li dobre vijesti. Pojačanom volumenu pridonosi i niska cijena i velika disperzija dionica, kaže jedan fond menadžer koji na kupovnoj strani vidi ‘retail’ ulagače koji računaju da je to relativno velika firma, da tu ima dosta politike te da će uslijediti pritisci na državu zbog naplate potraživanja. No, dio igrača više zabrinjava manjak novih poslova, kao i posljedice ovih problema na cijenu zaduživanja. (J. Dozan)