Prijedlog ukidanja državnih poticajnih sredstava (DPS) na stambenu štednju protivan je interesu 750 tisuća građana, takva bi odluka dovela do nestanka stambenih štedionica sa tržišta, što bi za posljedicu imalo smanjenje BDP-a za 0,17 posto, povećanje nezaposlenosti u građevinskom sektoru, pad prometa nekretnina, nestajanje kredita sa fiksnom kamatnom stopom sa tržišta te gubitak za proračun, istaknuo je član Uprave Wuestenrot stambene štedionice Ivan Ostojić.

Iznoseći na današnjoj konferenciji za novinare primjedbe na prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji Ostojić je rekao kako će ukidanjem državnih poticaja državni proračun izgubiti tri puta više poreznih prihoda nego je trošak za DPS. Negativni godišnji efekt na proračun bit će oko 300 do 350 milijuna kuna, a buduća proračunska ušteda, tek 2016., oko 110 milijuna kuna.

Za argument Ministarstva financija da bogati građani oplođuju novac putem kamate, Ostojić je rekao kako je to za njega jedan od "najzanimljivijih i najšaljivijih argumenata ministarstva".

Prosječni štediša je, naime, prema analizi Instituta za javne financije i GfK, 'mali čovjek', odnosno mlađa osoba sa većim stupnjem obrazovanja od prosjeka, s plaćom 600 do 800 kuna većom od državnog prosjeka, godišnja uplata štednje mu je 3.800 kuna ili 300 kuna mjesečno, živi u stambenim uvjetima lošijim od prosjeka i kredit najčešće diže za adaptaciju kuće ili stana, i to prosječno manje od 30 tisuća eura.

Na argument Ministarstva da štedionice imaju nedovoljan iznos odobrenih stambenih kredita navodi da su štedionice u posljednjih šest godina odobrile 5,6 milijardi kuna stambenih kredita, u 2013. drže 23 posto ukupno novoodobrenih stambenih kredita koji u 2013. rastu jedino u štedionicama, dok na razini ukupnog bankarskog sektora padaju.

Wuestenrot je u proteklih šest godina isplatio 1,7 milijardi kuna kredita, a 90 posto štednje uloženo je u stambene kredite (prosjek ukupnog sustava je 56 posto).

Upitan hoće li Wuestenrot ukoliko se zakon donese otići iz Hrvatske, predsjednik Uprave Wuestenrota Zdravko Anđel odgovara kako je teško reći što će se dogoditi, kako je to situacija koja je do sada nepoznata u svijetu i nemaju iskustava kako se u njoj ponašati.

Prerano je za neku konačnu odluku, no sigurno je da stambena štednja sa hrvatskog tržišta nestaje, ako se prihvati ovaj zakon, smatra Anđel.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kazao je i kako su štedionice jučer imale sastanak s viceguvernerom HNB-a zaduženim za nadzor i kontrolu, no kako HNB smatra da pitanje poticaja nije u njihovoj nadležnosti. Dojam je, napominje, da se HNB drži dosta rezervirano, ne žele se uplitati u nadležnosti Ministarstva financija pa čak i u tom graničnom području kada je u pitanju sigurnost financijskog sustava.

Izvijestio je kako će svoje mišljenje o nacrtu zakona uputiti svim ključnim ministarstvima i saborskom Odboru za financije, a kaže kako je rano govoriti o tome što će biti ako se zakon usvoji u ovom obliku, no analiziraju i pravna sredstva koja im stoje na raspolaganju.

Wuestenrot stambena štedionica obilježava 15 godina poslovanja u Hrvatskoj. U razdoblju od 2005. do 2013. isplatila je 1,75 milijardi kuna stambenih kredita, ima 150.275 klijenata, 365.584 sklopljenih štednih ugovora i 20.195 klijenata sa odobrenim kreditima.