Izmjenama Općeg poreznog zakona Vlada je doskočila, među ostalim, javnim napadima zbog objave stupa srama. Novim zakonom, koji je poslan u Sabor, redefinira se javno objavljivanje popisa dospjelih i neplaćenih dugova, kojim se u budućnosti neće narušavati institut porezne tajne.

Prema riječima Vlade Brkanića, poreznog stručnjaka i prodekana na učilištu RRIF, premda je Vlada nedavno omogućila javno objavljivanje poreznih dužnika, ono je bilo loše definirano."Velik broj poduzetnika tuži državu zbog objave poreznog duga zbog te loše definicije, a uskoro to više neće moći", navodi Brkanić. On kao najlošije rješenje u prijedlogu zakona ističe ukidanje odgode naplate poreznog duga pokretanjem upravnog spora."Dosad su svi porezni dužnici mogli odgoditi naplatu pokretanjem spora na Upravnom sudu. Premda je iznimno rijetko Upravni sud odlučivao u korist dužnika, činjenica je da mnoge poduzetnike ta odgoda spasila", naglašava Brkanić. Dodaje kako su u tom slučaju dužnici bili prisiljeni plaćati i kamate od 12 posto godišnje, pa će porezne uprave sada ostati i bez tih prihoda.No, zakon predviđa da se plaćanje poreznog duga iznimno može ipak odgoditi pod uvjetom da je naplata duga neprimjereno opterećenje ili nanosi veću gospodarsku štetu poreznom obvezniku. Odgoda od najdulje deset mjeseci može biti jednokratna ili obročna. Prvo se zatvaraju stari dugovi, a tek onda nove obveze.Zakonom je proširena obveza podnošenja porezne prijave elektroničkim putem na sve obveznike poreza na dodanu vrijednost. Dosad je ta obveza bila propisana samo za one čija je godišnja vrijednost dobara i usluga veća od 800.000 kuna. Provođenjem ove odredbe broj e-prijava povećat će se sa 80.000 na 170.000. Uređen je i jedinstveni sadržaj računa za gotovinski promet.

Prema Općem poreznom zakonu, više neće biti moguće otvaranje novih tvrtki dok se ne podmire sve obveze prema državi i radnicima koje je direktor ili vlasnik novog društva imao u staroj tvrtki. Osnovni preduvjet za uvođenje te novosti bila je puna primjena sustava OIB-a, a sada, kad je on u funkciji, država konačno može prisilno naplatiti sve porezne dugove. "Proboj pravne osobnosti postoji u Zakonu o trgovačkim društvima od 1994. godine, ali se nije primjenjivao. Zašto ne znam, ali je i prije bilo definirano da se za porezni dug odgovara ne samo u visini uloga u tvrtki nego i cjelokupnom osobnom imovinom", objašnjava Hrvoje Zgombić, porezni stručnjak i partner u tvrtki za porezno savjetovanje Zgombić i partneri. Kod proboja pravnih osobnosti, kako bi se onemogućile manipulacije s rokovima zastare, početak tijeka zastare određuje se kao onaj trenutak kada Porezna uprava dođe do saznanja da je netko zlorabio način otvaranja i napuštanja poduzeća.  Osim prisilne naplate, država i porezni dužnik mogu prebiti dugove jer zakon omogućuje prijeboj dospjelog potraživanja poreznog dužnika. "I to je omogućeno od 1991. godine. Ako državi dugujete porez na dodanu vrijednost, a pretplatili ste porez na dobit, razliku možete prebiti", objašnjava Zgombić.

Najvažnije novosti

1. naplata poreznog duga neće se moći odgoditi pokretanjem upravnog spora na sudu
2. propisuje se jedinstven sadržaj računa za gotovinski promet za sve poduzetnike
3. svi obveznici PDV će morati prijavljivati elektroničkim putem
4. prisilno će se naplaćivati dugovi od direktora tvrtki koji su svojim radnjama oštetili državni proračun radi sprječavanja prakse otvaranja novih tvrtki radi izbjegavanja plaćanja obveza prema državi i radnicima (proboj pravne osobnosti)
5. Vlada može u iznimnim slučajevima, na prijedlog ministra financija, podmiriti porezni dug ustupanjem nekretnina
6. početak tijeka zastare određuje se kao trenutak kada Porezna uprava dođe do saznanja da je netko zlorabio način otvaranja i napuštanja poduzeća