Hrvatska stranka umirovljenika najavila je danas da država iduće godine ukida porez na mirovine. Porez na mirovinu u rujnu je, nakon porasta usklađivanjem za 6,48 posto, platilo čak 474.004 umirovljenika. Riječ je o čak 66.000 poreznih platiša više nego prije isplate usklađivanja pa tako porez sada plaća više od 40 posto korisnika mirovina. Samo u rujnu od poreza na mirovinu jedinice lokalne samouprave uprihodovale su 14,7 milijuna eura. Prosječan mjesečni iznos plaćenog poreza na mirovinu iznosi 31,12 eura, piše Mirovina.hr

Zakonske izmjene 2026. u Saboru

– Hrvatska stranka umirovljenika je nakon kontinuiranih pregovora s premijerom Andrejom Plenkovićem te ministrom rada i mirovinskog sustava Marinom Piletićem i ministrom financija Markom Primorcem uspjela ostvariti potpuno ukidanje poreza na mirovine. Sljedeće godine dolazi novi Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke te će sve mirovine biti oslobođene oporezivanja. Donesena je odluka da će Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke ići na dva čitanja u Hrvatski sabor te će jedna od glavnih stavki biti ukidanje poreza na mirovine. Nakon ukidanja poreza na mirovine, umirovljenicima u Hrvatskoj znatno će se podići životni standard i kupovna moć, poručili su iz HSU-a koji se zalagao za ukidanje poreza.

Porez na mirovine u rujnu je bio i goruća tema u Saboru. Premijer je na pitanje saborskih zastupnika obećao da će razmotriti što je realno i kolike bi bile fiskalne posljedice ukidanja poreza na proračun. Prije toga je i sam ministar financija ustanovio da plaćanje poreza na mirovine nema pretjerane logike.

Porez na noge digao i saborske zastupnike

Tada su GLAS i DOSIP najavili da će u saborsku proceduru uputiti zakonske izmjene kojima bi se mirovine u potpunosti izuzele od oporezivanja. Mirovina nije milostinja nego imovina, kako je naglasio predsjednik GLAS-a Stanko Borić, rekavši da Vlada od umirovljenika radi budale. Anka Mrak Taritaš i Dalija Orešković opet su pozvale premijera Andreja Plenkovića i Vladu da prihvate njihov prijedlog i umirovljenicima daju ono što im pripada. Gotovo 40 posto sredstava za isplatu mirovina dolazi iz državnog proračuna, bez kojeg bi prosječne mirovine bile znatno niže.

Porez na mirovinu računa se na razliku između osobnog odbitka i visine mirovine. Na primjer, u slučaju mirovine od 630 eura porez se plaća na 30 eura prema nižoj stopi poreza u svom gradu. Na mirovine se plaća polovina najniže stope, a koja u primjerice Šibeniku iznosi 20 posto. Dakle, stopa poreza na mirovine u ovom je slučaju 10 posto. To znači da umirovljenik mora plaćati tri eura poreza mjesečno, odnosno 36 eura godišnje. Kako mirovine rastu usklađivanjem, ali i mirovinskom reformom, to znači da bi sve više umirovljenika s vremenom ušlo u porezne škare. Osobni odbitak iznosi 600 eura, a prosječna je mirovina prešla taj iznos. Štoviše, do kraja mandata ove Vlade ona bi se trebala popeti na 800 eura, što znači da bi u konačnici većina umirovljenika morala plaćati porez.