Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, Željko Uhlir, rekao je da Ministarstvo kroz Strategiju prostornog razvoja RH naglasak stavlja na sanaciju prostora i revitalizaciju, a nikako širenje i nove zone, već zadržavanje i obnovu postojećih.

"Brinemo o prostoru i čuvamo ga, nenadoknadiv je i nezamjenjiv. Jednom kad se devastira, teško ga je revitalizirati. Kroz profesionalni rad moramo raditi na, kako je rekao Cappelli, podizanju razine i kvalitete za opće dobro. Govorili smo već ranije da profesionalizam i struka moraju dobiti više prostora jer će nam se turizam i prihodi cijele države početi urušavati. Lokalna samouprava i građani moraju komunicirati", istaknuo je Uhlir i dodao da se ekspanzija turizma u Hrvatskoj događala kada su se druga odredišta zatvorila.

"Danas se ta odredišta otvaraju i zato moramo pridonositi kvaliteti, dati smjernice i smjerove. Također, moramo se na razini cijelog društva odlučiti želimo li centralizaciju ili decentralizaciju", poručio je i pozvao sve zainteresirane na konferenciju Zelena budućnost grada koja se održava 11. studenog u organizaciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, a raspravljat će se o razvoju zelene infrastrukture u urbanim sredinama.

Prostorna budućnost i održavanje prostora zagarantirani su tamo gdje postoji čvrsta i jaka lokalna vlast i lokalna samouprava koja komunicira s javnosti, smatra Ninoslav Dusper, direktor Urbanističkog instituta Hrvatske.

"Strateško planiranje je državna kategorija i ono je čuvar prostora, harmonizator cijelog prostora. Urbanizam, pod uvjetima da je prostorno planiranje definirano kroz razdvojene stavove države, predstavlja provedbeni alat. Mjesto s, primjerice, 3000 stanovnika ne može integrirano primiti 12 000 turista, a pitanje je hoćemo li nemilice trošiti prostor i hoće li to mjesto morati prilagoditi svoj razvoj kako bi se alternativnim brojem smještaja zadržali na brojci od 3000 stanovnika. Turizam nam je ponuđen, relativno je jednostavan, ali slažem se s ministrom Cappellijem – ta vremena su prošla s apartmanizacijom i upravljanjem apartmanima, to se mora profesionalizirati jer to više nije razumljiva turistička ponuda. Problem je i tromost sustava prostornog uređenja. Razvoj se mora planirati; svi kapaciteti i njihove implikacije. U velikoj se to mjeri danas planira u mjeri drugih zakona o zaštiti okoliša, a to su strateške procjene utjecaja na okoliš. To su alati koji su za mnoge općine i gradove novi. Moramo imati prostorno planiranje, a ne prostorne planove", istaknuo je Dusper.

Potrebno je raditi na planiranju i upravljanju prostorom, koji mora kontrolirati stabilna i jaka lokalna samouprava, smatra Tihomir Jukić, profesor na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. "Moramo se okrenuti inovativnom turizmu. Olako se vežemo za održivost kao moderan termin, no imamo socijalni, gospodarski i prostorni segment. Moramo se vratiti identitetu i prostoru na takav način, a ne stanovnici počinju odlaziti iz svojih gradova jer se njihov prostor uzurpira", smatra Jukić.

Na komunalni otpad osvrnuo se Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja i voditelj grupacije održavanja čistoće pri HGK, koji je naveo da u godišnjoj brojci komunalnog otpada imamo gotovo deset posto otpada kojeg stvaraju turisti po dolasku. Podsjetio je i da nas stišću rokovi jer do 2020. godine moramo imati određenu stopu odvajanja. "Izazov je takve aktivnosti organizirati u priobalju, posebno u ljetnom periodu. Bez centara gospodarenja otpadom, od kojih imamo samo dva i to u Istri i Primorsko-goranskoj županiji, te odvojenog prikupljanja nećemo to ostvariti i sustav će se početi gušiti. Nadam se da ćemo, kada Hrvatska bude presjedala EU, iskoristiti priliku da više pričamo o zaštiti Jadranskog mora jer treba postojati izgrađeni sustav komunalne infrastrukture. Takav sustav postoji samo za Sredozemno, ali ne i Jadransko more, zato je važno da se i o tome raspravlja", istaknuo je Ćurko i dodao da Hrvatska na raspolaganju pritom ima 500 milijuna eura iz EU sredstava iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezije za gospodarenje otpadom, no da nacionalna i lokalna sredina po tom pitanju moraju surađivati i uskladiti se po pitanju dinamike i ostvarivanja planova i programa.

Igor Kulenović, docent na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, smatra da ljudima nije omogućeno da se bave nečim drugim osim turizmom te da je potrebna još korjenitija promjena jer nije sve na razini prostornog planiranja i ekonomskih politika. "Obala je prepuštena isključivo i jedino turizmu, ne događa se ništa drugo, a to se onda prelijeva i u prostor. Za to odgovornost prije svega snosi sustav, a tek onda ljudi koji u određenim okolnostima provode neke aktivnosti. Ne može nikako biti dobro kada turizam čini 20 posto BDP-a Hrvatske; da jedna stvar bude toliko dominantna", istaknuo je Kulenović.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kvalitetno prostorno planiranje je temelj da se prostor izgradi na optimalan način, rekla je Sanja Šaban, pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja. "Umijeće planiranja je kako uskladiti razvoj nekog područja s njegovim identitetom, odnosno sa zaštitom prostora, pomiriti želje ljudi koji tu žive", istaknula je i dodala da je važno zato educirati, jačati društvenu svijest građana i potaknuti ih da sugeriraju, ali i da se bune. "Turizam i prostorno planiranje su neizostavno povezani preko prostora. Kroz državni prostorni plan koji izrađujemo vidjeli smo određene nedostatke. Trebamo ucrtavati ono što je strateški važno za Hrvatsku. Kada govorimo o Brownhill investicijama, znamo koje su strateški važne, koje su veličine, gdje postoje i što želimo s tim destinacijama. Kada govorim o Greenfield destinacijama, tu sektor turizma nema odgovore", rekla  je Šaban.

Nives Kozulić, dugogodišnja ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje, istaknula je da treba stati na kraj bespravnoj izgradnji koja i dalje buja te da pritom lokalnoj samoupravi treba pomoć, uz standarde koji se trebaju odrediti na nacionalnoj razini, pogotovo što se tiče mora i lučkih prostora. "Ne smijemo stvarati sustave koji neće imati komunikacije s lokalnim stanovništvom. Imamo urbanizam-parcele danas. Nije sve tako crno, može biti puno bolje s više truda, treba naći balans i treba podizati kvalitetu, a ne kvantitetu. Jedinice lokalne samouprave moraju misliti za koga nešto grade. Također, moramo početi provoditi zakone koje donosimo", istaknula je Kozulić.