Usporedno s preliminarnom procjenom siječanjske inflacije koju su objavili državni statističari, iz Porezne uprave prošli su tjedan pristigli podaci o potrošnji mjerenoj fiskaliziranim prometima, koji dijelom odražavaju i utjecaj cijena koje su prošli mjesec bile nepresušna tema.

Prema DZS-u, reprezentativna košarica od oko 900 dobara i usluga čije se cijene prate za izračun indeks potrošačkih cijena (mjesečno se prikuplja oko 38.000 cijena) u siječnju je ostala na razini prethodnog mjeseca, čime je godišnja inflacija usporena s nešto više od 13 na 12,7 posto.

‘Samo’ 6% više računa
Podaci Porezne uprave, pak, pokazuju da je na razini svih obveznika fiskalizacije u mjesecu prelaska na euro izdano 167,5 milijuna računa u vrijednosti 2,25 milijardi eura. U odnosu na prosinac i utjecaj blagdanske potrošnje, u siječnju je promet obično 20-ak posto manji i u tom smislu ovogodišnji prvi mjesec nije iznimka.

U odnosu na lanjski siječanj, kroz fiskalne blagajne prošlo je 22,3 posto ili 411 milijuna eura više. Istodobno, prošlomjesečni fiskalizirani promet proizašao je iz 6% više izdanih računa u odnosu na isti lanjski mjesec. Iako se dio razlike postotnog rasta prometa i broja računa može pripisati i promjenama u strukturi potrošnje, u dobroj mjeri ona je objašnjiva upravo inflacijom tj. višim razinama cijena.

Kako su u “razglabanjima” o poskupljenjima koja su pratila prve tjedna života s eurom na meti najviše bili trgovački lanci i nekolicina uslužnih djelatnosti, zanimljivo je vidjeti što pokazuje fiskalizaicja po pojedinim djelatnostima.

Približno polovicu vrijednosti roba i usluga plaćenih karticama i gotovinom obično “odrađuju” fiskalne blagajne u sektoru trgovine na malo. U siječnju je tako u maloprodaji (bez motornih vozila) zabilježeno 1,16 milijardi eura prometa.

U odnosu na lanjski siječanj to je 14,3% više, s tim da je broj računa bio 3% veći. Oko tri petine prometa nose tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom pićem i proizvodima za kućanstvo, odnosno super i hiper marketi. Oni su u prvoj polovici mjeseca, kad su plaćanja bila moguća i u kunama i u eurima, bili i velike mjenjačnice.

Tijekom prošlog mjeseca u tom je segmentu trgovine na malo izdano 10% više računa nego u lanjskom siječnju, a vrijednost im je bila 16,5 posto veća. Manji prosječan iznos računa možda je dijelom posljedica upravo većeg broja kupovina motiviranih povratom eura, a već mjesecima se iz redova trgovaca, u kontekstu pada kupovne moći, ističe i kako je zamjetno da kupci više prate akcijske cijene.

Znatno veća postotna povećanja fiskaliziranih prometa bilježe se u raznim uslužnim djelatnostima. U ugostiteljstvu, jednom od sektora koji se protekih tjedana često navodio kao primjer poskupljenja povezanih s eurom, prošli je mjesec prijavljeno 40 posto više fiskaliziranog prometa nego u istom lanjskom mjesecu (154 prema 110 milijuna eura).

Toliki porast ostvaren je na 16% većem broju izdanih računa. U svakom slučaju, kod poduzetnika iz te skupine djelatnosti (priprema i uspluživanje hrane i pića) podaci o fiskalizaciji sugeriraju osjetno veći utjecaj viših cijena.

Naznatno manji porast fiskaliziranog prometa od ugostitelja u prvom mjesecu 2023. godine bilježi se kod frizerskih i salona za uljepšavanje. Iz tih je djelatnosti prijavljen 39 posto posto veći siječanjski promet (14,9 prema 10,7 mil. eura), i to na 16 posto više izdanih računa. U djelatnosti prijevoza i skladištenja na 22% više izdanih računa evidentiran je 52 posto veći promet.

Zabava i umjetnost +82%
Relativno gledano, i znatno izraženiji porast pokazuju prijavljeni prometi u djelatnostima klasificiranim pod Umjetnost, zabava i rekreacija. Obveznici fiskalizacije iz th djelatnosti prijavili su u siječnju 10,8 milijuna eura prometa naspram manje od šest u istom lanjskom mjesecu. Porast za 82 posto ostvarili su na “samo” 14 posto većem broju izdanih računa.