Kada se govori o cijenama u turizmu, prvi na udaru kritika zbog poskupljenja su ugostitelji, bilo zbog cijene kave, kuglice sladoleda ili piva. Ugostitelji, na kraju ove sezone, a uoči stavljanja u proceduru novog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, apeliraju da im se pomogne, rastereti poreznih i drugih opterećenja jer, tvrde, oni su zadnji u lancu i nisu zaslužni za tolike cijene. Apeliraju i da ih se istodobno zaštiti od nelojalne konkurencije i da im se pomogne doći do sredstava za financiranje ulaganja.

Na ovogodišnjem, 37. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika, koji je u Makarskoj okupio više stotina ugostitelja i turističkih djelatnika, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore za turizam i ugostiteljstvo Joso Smolić istaknuo je da su domaćem ugostiteljstvu za održavanje poslovanja nužne investicije za razvoj, te im je potrebno osigurati otvaranje nacionalnih i europskih izvora za financiranje, na koje se trenutačno ne mogu osloniti.

Ključan balans

“Pred svima nama u turizmu i ugostiteljstvu postavljaju se zahtjevi da budemo što kvalitetniji i što jeftiniji u cilju održivog turizma i gospodarstvo. Jasno je da ne možemo biti istovremeno i jedno i drugo i da je ključ u kvalitetnom balansu”, kazao je Smolić. Ilustrirajući probleme s kojima se suočavaju, Smolić pojašnjava kako svakodnevno raste broj prilagodbi u poslovanju zbog novih tehnologija i zaštite okoliša što iziskuje ulaganja, no ona su za ugostitelje problem, jer su njihove potrebe manje i teško se uklapaju u postojeće okvire financiranja i potpora.

“Ne tražimo milostinju, već samo da nas se uklopi u programe koji su na raspolaganju, jer će to psihološki i financijski pozitivno djelovati na nas u ugostiteljstvu i turizmu”, kaže Smolić. Ipak, gorući problem na koji ukazuju sve je izraženija poplava raznih ilegalnih konkurenata, koji se bave cateringom i drugim oblicima pripreme hrane, kušaonice vina, OPG-i, vatrogasna društva, udruge i slično.

“Za razliku od nas koji smo uredno registrirani u ugostiteljstvu i turizmu, njih nikakve inspekcije ne prate i ne kontrolira se ispunjavaju li higijenske, zdravstvene i ostale uvjete koje morate zadovoljiti kao ugostitelji registrirani za tu djelatnost”, ističe Smolić. S Kongresa je stoga upućen poziv državi da dosljednije i strože obavlja nadzor nad takvima koji im narušavaju tržište s obzirom na to da nemaju jednake obveze i uvjete za poslovanje. Budući da djeluju ilegalno, u HOK-u nemaju konkretnije procjene koliko je brojčano jaka ta skupina na tržištu, dok ugostiteljski ceh po zadnjim podacima broji 11.869 obrta. A kod njih, kako je istaknuo predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil, suprotno općoj percepciji, nema ekstraprofita.

Održivo poslovanje

“Posljednji smo u lancu formiranja cijena. Troškovi kontinuirano rastu, a marže padaju. Da bi turizam bio održiv, mi ugostitelji i turistički djelatnici moramo održivo poslovati”, poručuje predsjednik HOK-a. Uz zahtjeve da im se kod izrade novog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti umanji porezna opterećenja i nepotrebnu administraciju, ugostitelji traže i da se kod izmjene Pravilnika o minimalno tehničkih uvjetima koje moraju ispunjavati u prvi plan stavi poticanje razvoja, a ne kažnjavanja.