Litavska poslovna grupa Ukio banko investicione ovih dana napeto iščekuje odluku Vlade kome će prodati većinski paket šibenskog TLM-a, toj grupaciji u vlasništvu Vladimira Romanova ili pak konzorciju hrvatskih tvrtki. “Domaća” ponuda ponešto zaostaje za litvanskom, no upravo je slučaj prodaje Dukata senzibilizirao temu prodaje važnih tvrtki i mogućnosti organiziranja domaćih konzorcija za njihovo preuzimanje. Martynas Uginaskis, predstavnik UBIG-a i član Uprave tvornice glinice Birač iz Zvornika, koja je od 2001. godine u vlasništvu te grupacije, smatra da ta rasprava ne bi trebala biti presudna za odabir novog vlasnika TLM-a. “Poštujemo podršku hrvatske Vlade lokalnim proizvođačima mlijeka koji su povezani sa mljekarskom tvrtkom o kojoj je riječ. No, uvjereni smo da je aluminijska industrija povezana s drugačijim faktorima nego je slučaj kod industrije mlijeka. U slučaju TLM-a radi se o natječaju u kojem je za očekivati da se od dvije ponude prihvati bolja, a kriterij radi li se o domaćem ili stranom vlasniku ne bi trebao biti presudan. Tim više što nakon dvije godine kupac može prodavati dionice bez suglasnosti Fonda, pa je opet moguće da kupac TLM-a postane stranac”, izjavio je Uginaskis za Poslovni dnevnik. “Uz sve poštovanje prema domaćim tvrtkama s kojima ćemo surađivati u slučaju da se privatizacija TLM-a okonča na način na koji očekujemo, čini nam se da konzorcij koji su osnovale različite tvrtke ne bi bio najbolje rješenje. To bi se pokazalo u trenutku kada treba donijeti odluku o konkretnom ulaganju, odnosno kada se treba iznaći novac koji bi, uložen u tvrtku, osigurao zaposlenost, obnovu tvrtke i doveo do razvoja koji bi pospješio izvoz”, kaže Uginaskis.

Na prošlom natječaju vaša je ponuda za TLM odbijena zbog namjere obnove pogona elektrolize, što je u suprotnosti i s natječajem kojim se traži sanacija tog pogona. U međuvremenu ste to korigirali. Kako se bez pogona elektorilize TLM uklapa u UBIG-ove strateške planove?
Rok za predaju ponuda na prvom natječaju bio je kratak, pa smo vodili računa samo o poslovnom procesu i interesu. Zato nam se činilo zanimljivim da obnovimo pogon elektrolize i stavimo ga u funkciju. Ovog puta smo imali više vremena za razmatranje situacije i ispitivanje terena, te smo jasno razumjeli kako za Vladu i Grad Šibenik elektroliza nije prihvatljiva iz ekoloških razloga. Vremenom planiramo obaviti ulaganja koja će TLM približiti još višim ekološkim standardima.

Koliko vam je važan uspjeh i u privatizaciji mostarskog Aluminija, koja je također u tijeku?
Želimo ta dva ulaganja promatrati kao odvojene projekte. Što se Aluminija tiče, razmatramo situaciju i našu eventualnu odluku za sudjelovanjem u privatizaciji te tvrtke.

Uspijete li kupiti TLM, prestaje li time vaše zanimanje za Aluminij? Kakva je strategija UBIG-a na ovom području i u aluminijskoj industriji?
Strateški cilj UBIG-a izražen je kroz namjeru da zaokružimo proizvodni proces proizvoda od aluminija u ovoj regiji. Ciklus obuhvaća vađenje rude, proizvodnju glinice u tvornici iz iste regije, zatim preradu glinice u tvornici aluminija pa do finalnih proizvoda od aluminija. Sva naša dosadašnja, kao i tekuća i buduća ulaganja u regiju napravljena su radi ispunjenja tog cilja. Stoga su obje tvornice, TLM i Aluminij, za nas zanimljive za ulaganja, jer bi njihovim uključenjem zaokružili regionalni proizvodni ciklus.

Kakve su Vaše procjene razvoja tog tržišta i kakvu ulogu može imati TLM na njemu?
Naše ulaganje od 103 milijuna eura omogućilo bi da povećamo proizvodne kapacitete na 110 tisuća tona godišnje. Kako je lokalno tržište premalo za tu količinu proizvodnje, planiramo većinu TLM-ovih proizvoda plasirati kroz izvoz. Glavna tržišta bila bi Italija, Njemačka, Velika Britanija i druge zemlje EU u kojima potražnja za TLM-ovim proizvodima raste iz godine u godinu, s kojima imamo od prije razvijenu poslovnu suradnju.

Kada će TLM “stati na noge” i u kojem roku očekujete povrat investicije?
Mislimo da će TLM stati na noge čim u njega uđu prva konkretna ulaganja. Međutim, za povrat ulaganja, prema našim poslovnim planovima i dugoročnom pristupu, trebat će više vremena, oko 12 godina. Uvjereni smo da je upravo to razlog zbog kojeg, ne samo sindikati, već i svi ostali kojima je stalo do budućnosti i dobrobiti TLM-a, podupiru našu ponudu. Sindikati su nam ponudili Socijalni sporazum kojeg smo potpisali, ne zato što nam je trebala ta vrsta podrške u samom natječaju, već i zato što je naša namjera da ovaj pothvat napravimo zajedno sa zaposlenicima.

Osim u TLM, zanima li UBIG Hrvatska i za druga ulaganja?
Sve više razmatramo ulaganja u područja kao što su proizvodnja, nekretnine i turizam, pa će možda uskoro uslijediti i neki konkretni projekti.

Uložili pet puta više od obveze

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje

Konferencija

Predstavljen sustav NSCP: Hrvatska osigurala tehničku spremnost za digitalnu razmjenu podataka u prijevozu tereta

Kakve rezultate postiže pod vašim upravljanjem tvornica glinice Birač u BiH?
Ta je zvornička tvornica jedina koja ima stalnu proizvodnju i zaposlenost u BiH! U prošloj godini poslovala je s dobiti, prvi put u zadnjih 17 godina, a drugi put od 1978. godine, od kada tvornica postoji. UBIG je ne samo ispunio sve preuzete obveze iz privatizacije, već ih je i premašio. Ukupna ulaganja u tvornicu pet su puta veća od ugovorenih, a umjesto 950 radnika koje smo trebali zadržati, sada ih tamo radi 1330.