Udruga Franak u ponedjeljak je objavila svoje prijedloge za subvencioniranje stambenih kredita, poput subvencioniranja samo kunskih kredita bez valutne klauzule, subvencioniranja cijelog iznosa kamate te ograničavanja maksimalne kamatne stope na te kredite na duže vremensko razdoblje. 

Nacrt prijedloga zakona o subvencioniranju stambenih kredita Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja uputilo je u javnu raspravu 13. prosinca prošle godine i ta je rasprava završena 12. siječnja ove godine, a u njoj je Udruga Franak uputili nekoliko prijedloga.

"Predlaže se realizacija projekta subvencioniranja s kunskim kreditima bez valutne klauzule, radi eliminiranja valutnog rizika za dužnike te se predlaže bolja zaštita dužnika od kamatnog rizika", ističe se u priopćenju Udruge Franak. 

Predlaže se tako promjena modela subvencioniranja, i to na način da se umjesto subvencioniranja pola otplatnog obroka prihvati model subvencioniranja cijeloga iznosa kamate. To bi, kako pojašnjavaju, značilo da dužnik tijekom prve četiri godine otplate otplaćuje samo dio glavnice u anuitetu, uz mogućnost produljenja vremena subvencije za dvije godine za svako novorođeno dijete, odnosno za jednu godinu, ako je podnositelj zahtjeva ili član njegovog obiteljskog domaćinstva osoba s utvrđenim invaliditetom.

Također, predlažu da se subvencioniranje ne ograničava minimalnim rokom otplate na 15 godina. "Model koji predlaže Ministarstvo više pogoduje bankama, jer u dugoročnijim kreditima banke imaju daleko veću zaradu na kamatama. S druge strane, naš model omogućio bi da subvenciju koriste i građani kojima nisu potrebna velika sredstva za kupnju prve nekretnine, npr. ako imaju dio ušteđenih sredstava, ako ulažu u povećanje stambenog prostora ili ako se radi o jeftinijim nekretninama, pa ih se ne bi primoralo da bespotrebno uzimaju kredit na dulji rok otplate. Na taj način bi se sredstva subvencije efektivnije iskoristila, jer bi se smanjio ukupni trošak kamata, pa bi zato mjeru moglo koristiti više građana, što bi imalo veći pozitivni efekt po državni proračun zbog veće naplate PDV-a i poreza na nekretnine, čime bi i sama subvencija bila isplativija za državu", kažu iz Udruge Franak. 

Umjesto ograničavanja maksimalne kamatne stope iz nacrta zakona, pak, predlažu ograničavanje maksimalne kamatne stope na prvih 10 godina otplate za kredite do 20 godina otplate, odnosno na prvih 15 godina otplate za kredite preko 20 godina otplate, čime bi se, smatraju, zaštitilo buduće dužnike od kamatnog rizika, a posljedično njihove obitelji od egzistencijalnog rizika. 

"Država u slučaju subvencioniranja mora zahtijevati od banaka da snose dio rizika, pogotovo kad je riječ o kamatnom riziku, a ne kao sada većinu rizika svaljivati na leđa dužnika", ističu iz Udruge Franak.

Poručuju i da se Republika Hrvatska mora odlučnije postaviti prilikom postavljanja uvjeta bankarskim institucijama, kada je u pitanju subvencioniranje državnim novcem.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

"Ako država želi subvencionirati svoje građane za kupnju prve nekretnine, i time potaknuti supružnike na povećanje obitelji te na život u svojoj domovini, onda država mora maksimalno zaštititi te obitelji od opasnih i dugoročnih rizika. Ako se sada ne bude razmišljalo dugoročno, problem bi mogao doći na naplatu kasnije te bi mogao izazvati nove negativne posljedice po društvo u kojem živimo", kažu iz Udruge Franak.

Pohvaljuju što se ide u projekt subvencije i na taj način daje podrška mladim obiteljima, ali i poručuju da se "takav projekt mora napraviti bitno kvalitetnije, na dobrobit mladih hrvatskih obitelji". 

Ujedno apeliraju na vlast da razmisli i o nekim drugim mjerama potpore svim dužnicima koji imaju stambene kredite, odnosno razmisli o ponovnom propisivanju poreznih olakšica za plaćene kamate po stambenom kreditu. "Takva mjera je bila na snazi prilikom ekspanzije CHF kredita, pa bi se moglo postaviti pitanje odgovornosti države zašto je prvo poticala građane na podizanje kredita, a nakon što su mnogi građani ugovorili toksične CHF kredite, u kojima su dodatno bile ugovorene i nepoštene odnosno ništetne kamatne stope, ukinula takvu mjeru te time dodatno pogoršala situaciju CHF dužnika, ali i svih drugih dužnika s nepošteno ugovorenim promjenjivim kamatnim stopama", zaključuju iz Udruge Franak.