Šest zakona čije izmjene i dopune iziskuje najnoviji paket poreznih promjena pred saborske zastupnike dolazi u ponešto izmijenjenom obliku u odnosu na prvo čitanje. Nakon što su novine vezane uz porez na nekretnine i oporezivanje kratkoročnog najma izazvale dosta polemika i negodovanja neka su prvotno predložena rješenja s tim u vezi omekšana. Isto tako, u Zakonu o doprinosima u smjeru fleksibilnijeg uređenja redefinirane su odredbe vezane uz olakšice za prvo zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Usto, Vlada je uvažila i primjedbe da je zbog inflacije malim poduzetnicima potrebno povećati prag za ulazak u sustav sustav PDV-a više nego što je bilo inicijalno predviđeno. Umjesto sa 40 na 50 tisuća eura, prag se od iduće godine godine povećava na 60 tisuća eura, čime se broj obveznika koji trenutačno moraju biti u sustavu PDV-a smanjuje za 14.200.

Od početka 2025.

Paket poreznih izmjena poslan Saboru. Ovo su glavne novosti

Vezano uz transformaciju dosadašnjeg poreza na kuće za odmor kroz uvođenje poreza na nekretnine taj će namet lokalne jedinice moći određivati u rasponu između 0,6 i 8 eura po četvornom metru, pri čemu su ključni kriteriji vrijednost i lokacija. U odnosu na prvo čitanje dodana je odredba prema kojoj se taj porez neće plaćati na nekretnine koje “domaćinu” (kako ga definiraju propisi kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost) služe za stalno stanovanje, objasnila je Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija, koja je na Vladi predstavila cijeli paket poreznih promjena.

Novina u odnosu na prvotni prijedlog je i da će taj porez, prema zadanim kriterijima, plaćati i Republika Hrvatska. Općinama odnosno gradovima na kojima se nalaze nekretnine koje će zahvatiti taj porez pripast će 80, a županiji 20 posto prihoda od njega.

Kad je pak riječ o paušalnom porezu na dohodak od kratkoročnog (turističkog) najma, prema konačnom prijedlogu predviđena je niža donja granica iznosa “paušala” po pojedinim skupinama s obzirom na indeks turističke razvijenosti. Tako bi po novom raspon za prvu zonu trebao biti od 100 (a ne od 150) do 300 eura, za drugu zonu 70 (umjesto 100) do 200, za treću zonu 30 do 150, a za četvrtu i tzv. nultu 20 do 100 eura.

Vezano uz olakšice u sustavu doprinosa (za zdravstveno osiguranje) za prvo zapošljavanje na neodređeno vrijeme, poslodavci će ih moći koristiti za sve osobe, uključujući i mlade koje se prvi put tako zapošljavaju. Dakle, prethodno upisani staž po osnovi rada na određeno vrijeme ili nekoj drugoj osnovi neće biti zapreka za korištenje olakšice, koja će se moći koristiti na godinu dana. Uz poticanje uključivanja mladih na tržište rada, ta mjera je i na tragu nacionalnog plana stambene politike i priuštivog stanovanja kao jednog od prioriteta.

Državna tajnica podcrtala je, uz ostalo, kako se ni jedno stečeno pravo u pogledu olakšica u sferi doprinosa neće smanjiti niti oduzeti. Zakon predviđa prijelazno razdoblje, pa će svi koji su počeli koristiti olakšicu za mlade, moći koristiti tu pogodnost do isteka zakonskog razdoblja od pet godina.

U pogledu izmjena poreza na dohodak koje se odnose na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura te iznose određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju s pomoću koeficijenta tog odbitka, u konačnom prijedlogu zakona nema promjena u odnosu na prvo čitanje. Isto vrijedi i za podizanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak, kao i za smanjenje maksimalne visine niže i više stope poreza na dohodak radi dodatnog rasterećenja dohotka.

Rogić Lugarić podsjetila je i da se u da novi porezni paket predviđa poticanje povratka iseljenika oslobođenjem od plaćanja poreza na dohodak po osnovi plaća u razdoblju od pet godina za sve porezne obveznike koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine. Ta će se mjera primjenjivati s početkom godine po isteku one u kojoj su ispunjeni uvjeti, i to kroz godišnji obračun poreza na dohodak.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Istaknula je i kako svi poslodavci koji nakon korištenja olakšica imaju obvezu obračuna i plaćanja doprinosa, iznose plaćenih doprinosa iskazuju kao priznate troškove poslovanja, dakle kao porezno priznate rashode, čime se umanjuje osnovicu za plaćanje poreza.

Valja podsjetiti da u okviru mjera za poticanje zapošljavanja mladih i nadalje na snazi ostaje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada fizičkim osobama- za one do 25. godine života za 100 posto, a za one od 26 do 30 godina za 50 posto iznosa razmjernog dijela porezne obveze.

Inače, tijekom javnog savjetovanja najviše je komentara, čak 378, pristiglo na izmjene Zakona o lokalnim porezima