U Krapinsko-zagorskoj županiji provode se projekti vrijedni više od 220 milijuna eura koji bi trebali biti dovršeni do kraja 2027. godine, istaknuto je u utorak nakon sastanka premijera Andreja Plenkovića sa županom Željkom Kolarom u Krapini.

najavljuje zlatno doba

Američka veleposlanica otkrila planove: Uz LNG i AI, SAD nam želi prodati i svoje ratne brodove

Plenković je na sastanak sa županom stigao nakon današnjeg otvorenja novog dječjeg vrtića u Krapini, a Kolar je sastanak ocijenio iznimno konstruktivnim te istaknuo kako je riječ o prilici da se premijeru predstavi napredak zajedničkih projekata koje županija provodi s Vladom.

“Kroz NPOO imamo 17 škola koje se dograđuje i koje će ići u jednosmjensku nastavu, 12 sportskih dvorana i to je investicija od 114 milijuna eura, a još dva ugovora čekamo, što znači da će to biti negdje oko 122 milijuna eura“, rekao je Kolar.

Dodao je kako su među ključnim ulaganjima i završetak izgradnje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama, vrijedan 20 milijuna eura, projekt Specijalne bolnice Stubičke Toplice od 7,7 milijuna eura te Centar za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama vrijedan gotovo 20 milijuna eura.

“Kada tome pridodamo i energetske obnove škola kroz APN i fondove, riječ je o investicijama koje ukupno prelaze 220 milijuna eura. Svi projekti moraju biti dovršeni do kraja 2027. godine“, naglasio je Kolar.

Plenković: Projekti u Zagorju primjer uspješne suradnje lokalne i nacionalne razine

Posebno je izdvojio projekt Znanstveno-edukacijsko-zabavnog centra (ZEZ) u Stubičkom Golubovcu, ukupne vrijednosti 24 milijuna eura, za koji je od Vlade zatražio dodatno zemljište i pomoć u sufinanciranju opreme.

Premijer Plenković istaknuo je da su projekti u Zagorju primjer uspješne suradnje lokalne i nacionalne razine.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Projekti u prometu, kao i oni u pravosuđu, samo su dio kataloga zajedničkih aktivnosti i sinergije onoga što nazivamo ‘Tim Hrvatska’, a ‘Tim Hrvatska’ znači da objedinjujemo napore nacionalne, županijske, gradske i općinske razine kako bismo stvorili preduvjete za kvalitetniji socijalni i ekonomski standard naših ljudi te naravno za gospodarski napredak”, rekao je premijer.

Dodao je kako Hrvatska bilježi konkretne rezultate. “Hrvatska je prošle godine imala rast od 3,2 posto, proračunski deficit unutar 3 posto, smanjen udio javnog duga u BDP‐u na 56,3 posto, zadržan investicijski kreditni rejting uz rekordno nisku nezaposlenost i rekordnu zaposlenost. Sve to govori da hrvatsko gospodarstvo, unatoč krizama, pulsira i stvara preduvjete za daljnji razvoj”, naglasio je.