U veljači je u Hrvatskoj inflacija iznosila 4,9 posto na godišnjoj razini, što je manja stopa rasta potrošačkih cijena nego mjesec dana prije, kada je dosegnula najvišu razinu u više od četiri godine.

Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u veljači su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na siječanj za 0,3 posto, dok su u odnosu na veljaču prošle godine porasle za 4,9 posto.

To predstavlja usporavanje inflacije, s obzirom da je mjesec dana prije iznosila 5,2 posto na godišnjoj razini, što je bila najviša stopa inflacije od listopada 2008. godine.

„Inflatorni pritisci i dalje su uglavnom generirani prošlogodišnjim rastom administrativno utvrđenih cijena električne energije i plina, te rastom cijena prehrane. Ipak, izgledno je da dolazi i do odgođenog prelijevanja rasta proizvođačkih cijena iz prethodnog razdoblja na krajnjeg potrošača. Naime, ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije, godišnja stopa rasta iznosila je 3,5 posto, a ako izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 2,4 posto“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

U veljači su, u odnosu na prethodni mjesec, cijene dobara porasle za 0,4, a usluga za 0,1 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u veljači su, u odnosu na siječanj, najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 3,2 posto, što je ponajviše posljedica rasta cijena duhana.

Zbog porasta cijena goriva za osobna vozila, u segmentu prometa cijene su na mjesečnoj razini porasle za 1,2 posto, dok su cijene rekreacije i kulture ojačale za 0,5 posto.

Cijene prehrane i bezalkoholnih pića, uključujući cijene svježeg voća i povrća, porasle su za 0,4 posto, dok su cijene zdravstva, kao i ugostiteljskih usluga ojačale za 0,1 posto.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

S druge strane, na mjesečnoj su razini cijene odjeće i obuće pale za 2,6 posto, što je posljedica sezonskog sniženja.

Cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, što uključuje i centralno grijanje, oslabile su za 0,1 posto.

Cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, kao i cijene komunikacija, obrazovanja te ostalih dobara i usluga ostale su, pak, na mjesečnoj razini nepromijenjene.

Iscrpljena potražnja ublažava inflatorne pritiske

Na godišnjoj su razini najviše, 13,7 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.

„Tome je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 19,1 posto godišnje, posebno električne energije, za 22,1 posto, i plina, za 25,9 posto, čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti sve do svibnja. Zbog poskupljenja u prosincu, i cijene zagrijavanja stana su više za 18,8 posto godišnje“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.

S rastom od 8,4 posto na godišnjoj razini slijede cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 5,2 posto.

Cijene zdravstva ojačale su 3,4 posto, a s rastom od 3,1 posto slijede cijene rekreacije i kulture.

Cijene ugostiteljskih usluga porasle su u veljači, u odnosu na isti lanjski mjesec, za 2,6 posto, dok su cijene ostalih dobara i usluga ojačale za 2,5, a pokućstva i opreme za kuću 2,4 posto.

U segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobna vozila, cijene su na godišnjoj razini porasle za 1,9 posto, dok su cijene komunikacija ojačale za 1,1, a obrazovanja za 0,4 posto.

Pad na godišnjoj razini zabilježile su samo cijene odjeće i obuće, i to za 4,2 posto.

„Ove godine očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu godine, uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria